Andrej Plenković, Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji za medije, vezano ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu, otkrili su koji će biti središnji tečaj kune za euro.

Kako je objavljeno u četvrtak, a potvrđeno na sastanku Andreja Plenkovića i predsjednika Vlade Slovenije Janeza Janše u Otočcu Ob Krki, Hrvatska je primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Odluku o ulasku u ERM II donose zemlje koje sudjeluju u tom mehanizmu, to jest 19 zemalja eurozone i Danska te predstavnici Europske središnje banke. Država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

“Danas je donesena odluka da se Hrvatsku primi u Europski tečajni mehanizam (ERM II). To je korak koji kolokvijalno nazivamo predvorje eurozone. S nama je primljena i Bugarska”, rekao je Andrej Plenković i dodao:

“Naše članstvo u eurozoni podržala je Europska komisija. Mi smo trenutno po broju stanovnika najmanja članica EU koja još nije preuzela euro. Po određenim paramatrima smo vezani uz euro.”

Napomenuo je da je odlučeno da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna.

Mi smo vezani za euro, naglasio je Plenković. “Kroz ugovor o pristupanju u EU i potvrdom na referendumu Hrvatska je već u lipnju 2011. odlučila da će pristupiti eurozoni kad ispuni kriterije. Podsjećam na detalj da je utvrđen središnji paritet između kune i eura i on će biti 7,53450 kuna za jedan euro.”

Jača reputacija Hrvatske

Za idući korak moramo nastaviti ispunjavati uvjete, stabilnost cijena, stabilnost tečaja itd, naglasio je dodajući da treba nastaviti smanjivati javni dug. Nije htio spekulirati o datumu ulaska u eurozonu jer je gotovo svaka država imala svoj “tempo”. “Ovime smo dodatno ojačali reputaciju Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu, na tržištima, ovo za nas znači novu legitimaciju”, istaknuo je.

Ovo je jedan od uspjeha naše Vlade na kojem smo radili tiho, ali predano. U sljedećem mandatu ćemo doći i do temeljnog cilja, ulazak u europodručje, zaključio je Andrej Plenković i zahvalio svima koji su sudjelovali u procesu.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su se obvezali na provedbu 19 mjera u šest reformskih područja. Svih 19 mjera Hrvatska je ispunila u prvoj polovici svibnja, više od mjesec dana prije roka. “Dokazali smo se kao odgovorni”, rekao je Marić.

“Danas je veliki dan za Hrvatsku, napravili smo velik korak”, rekao je Marić i zahvalio svima.

Dodatna kredibilnost

“Uspjeli smo napraviti posao u roku. Nije bilo lako, bilo je puno tehničkog posla”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić i dodao:

“Ušli smo u tečajni mehanizam, to znači da tečaj i tečajna politika ostaju isti, održavat ćemo ga stabilnim kao što smo radili dosad. Ušli smo i u bankovnu uniju, zajednički sustav nadzora banaka, a to znači da HNB imenuje svog člana zajedničkog supervizorskog tijela u Europskoj središnjoj banci koji ima svoj glas tamo kao i ostali.”

“Za Hrvatsku to znači dodatnu kredibilnost i bolje uvjete financiranja, veće povjerenje investitora. U iduće dvije godine Hrvatska treba zadovoljiti nominalne kriterije konvergencije i u ovome trenutku je izašla iz političke sfere odlučivanja o participaciji u euru, isključivo o izvršenju konvergencije, inflacije, javnog duga i tečaja ovisi kada će Hrvatska ući u eur zonu. Od sada više praktički nema političkih odluka”, rekao je Vujčić. Prenosi N1