Unatoč žestokom udaru koronakrize na euro i solidarnost država članica, Hrvatska je napravila korak dalje na putu u eurozonu. Krajem tjedna kuna je primljena u ERM2 tzv.”čekaonicu za euro” i po svemu sudeći već 2023.godine mogli bismo uvesti zajedničku europsku valutu. Koliko je takva žurba u oklnostima krize opravdana, i zašto je procjena izvršne i monetarne vlasti da s eurom više dobivamo nego što gubimo – za TNT je govorila zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek.

“Uvriježeno je to nazvati čekaonicom, no bilo bi pogrešno  ćekati da tijekom tog boravka u tečajnom mehanizmu samo sjedimo i čekamo da vrijeme prođe. naprotiv, to je vrijeme kada zemlja koja je na putu prema eurozoni treba zadovoljiti određene kriterije: javni dug ne bi trebao premašivati 60 posto il bi trebao biti na održivoj putanji smanjenja deficita prema 60 posto, fiskalni deficit ne bi trbeao iznositi preko tri posto”, kazala je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek.

Dodaje kako će ova pandmeijska kriza zasigurno dovesto do jednokratnog povećanja fiskalnog deficita i do znatnog porasta udjela javnog duga u BDP-u. Ali dodaje kako se kriterij udjela javnog duga u BDP-u koji je manji od 60 posto može dokazati i kao mogućnost da smo na stabilnoj, održivoj putanji smanjenja javnog duga.

“To znači da bi se svake godine udio javnog duga u BDP-u trebao smanjivati za jednu dvadesetinu između tekuće razine i ciljanog postotka od 60 posto. Sasvim je sigurno da će Hrvatska to postići, iako u 2020. godini možemo očekivati jednokratni porast, pa čak i premašivanje brojke od 90 posto udjela javnog duga u BDP-u”, smatra Švaljek.

Dodaje i kako se uvio javnog duga u BDP-u povećao svim državama članicama, dok one na raspoaganju imaju neke instrumente koje Hrvatska nema, recimo, mogu iskoristiti prednosti vrlo ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke na koju se Hrvatska nije mogla osloniti.

“Upravo u ovakvim kriznim vremenima itekako izlazi na vidjelo prednost u članstvu u eurozoni”, dodaje.

Ono što nas čeka jest ‘fiskalno prudentstvo’, kako to naziva Švaljek: “Razumno vođenje fiskalne politike i postupno smanjenej izrazito visokog udjela javnog duga u BDP-u prema 60 posto. To je iziskuje veliki fiskalni napor jer možemo očekivati da će se nazivnik tog udjela bitno povećavati. Za iduću godinu očekujemo visoku stopu rasta BDP-a. Neće biti tako teško zadovoljiti fiskalni kriterij konvergencije”, smatra ona.

Tečajna politika HNB-a neće se promijeniti, kaže. “Imat ćemo središnji paritet usanovljen u petak, plus minus 15 posto moći će varitati oko središnjeg pariteta.”

Pokazalo se da je eurozona stabilna, dodaje, te se euro pokazao dobar kao valuta monetarne politike EU-a. Likvidnot je izvrsna. “Likvidnost hrvatskih banaka je izvrsna, ona je jednaka likvidnosti prije pandemijske krize – tu je HNBučinio sve da održi razinu i kunske i devizne likvindosti i doista ne bi trebalo biti nikakvih problema u daljnjem financiranju”, ističe Švaljek.

Sumnja da će uvođenjem eura doći do rasta cijena. “Mislim da već sada u Hrvatskoj imamo europske cijene i to očito ne možemo prepisati tome da je naša valuta euro, nego nekim drugim okolnostima. Ne bi trebalo doći do dodatnog pritiska na porast cijena. Zemlje koje su ulazile u eurozonu su imale određeni porast cijena, međutim, on je bio zanemariv i jednokratan. Porast razine cijena iznosila u prosjeku 0,23 posto i on je bio jednokratan.  To nije ubrazlo inflaciju, nego se jednokratno digla razina cijena”, kazala je.