Konstituirajuća sjednica Sabora priprema se za 22. srpnja – zbog pooštrenih epidemioloških mjera nije realno očekivati da će novi zastupnici desetog saziva svoje prisege izgovoriti i potvrditi sastav nove Vlade na Markovu trgu.

Organizacijski je neizvedivo u sabornici okupiti 151 zastupnika i osigurati propisani razmak kakav traži Nacionalni stožer civilne zaštite. Stoga se razmatra varijanta da se prva sjednica održi u hotelu Westin, koji je već jednom u doba potresa i proglašenja karantene, uz Ininu zgradu u Držićevoj, bio rezervna opcija za zasjedanje. Kristalna dvorana hotela Westin koja se pokazala boljom od Inine zgrade, jedna je od rijetkih dovoljno velikih da se u nju smjeste svi zastupnici, a da se pritom poštuju standardi zaštite od zaraze koronavirusom – distanca među zastupnicima, to više što se na svečanoj sjednici očekuje puni saborski sastav.

Za konstituirajuću sjednicu važno je da zastupnici budu na okupu – a poslije, na radnoj sjednici na kojoj će među prvim točkama dnevnog reda biti Zakon o obnovi, opet se mogu vratiti na Markov trg i raditi kao i njihovi prethodnici zadnjih saborskih dana u koronauvjetima; po dva zastupnika iz Kluba u sabornici koja je nakon potresa pregledana i učvršćen joj je luster koji je predstavljao rizik za sigurnost, dio njih na galeriji namijenjenoj posjetiteljima, a ostali u sobama saborskih klubova.
plaće 6+6 Tog dana, kad novi zastupnici prisegnu, formalno prestaje mandat “starima” iz devetog saziva: premda je Sabor raspušten 18. svibnja, država ne može biti bez parlamenta pa stari saziv formalno-pravno još postoji, a zastupnici sukladno zakonu i Poslovniku, imaju stalnu plaću i sva ostala prava, kao da rade.

Tek s konstituirajućom sjednicom gasi se njihov mandat saborskih zastupnika i preostaje im da biraju jednu od tri opcije. Pravo na naknadu plaće 6+6 po principu prvih šest mjeseci puni iznos saborske plaće, a drugih šest 50 posto imaju svi oni koji su imali status zastupnika najmanje jednu godinu, i to sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjavanja uvjeta za mirovinu. Oni zastupnici koji su na dužnosti proveli manje od godinu dana, ali više od tri mjeseca, imaju pravo na plaću 3+3 mjeseca – to bi, recimo bila SDP-ova Mirela Ahmetović da nije osvojila još jedan mandat jer je kao zamjena Romane Jerković preuzela mandat 13. veljače.

Oproštaj od politike

Nekoliko je pravih srećkovića koji su za dlaku iz kategorije 3+3 ipak ušli u onu najbolju 6+6, a među njima su, primjerice, Damjan Vucelić koji je zamijenio Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida 2. srpnja prošle godine, Snježana Sabolek 28. lipnja lani Vladimiru Palfi, HDZ-ova Marija Mačković 12. srpnja proslavila je godinu dana mandata kao zamjena za Jasena Mesića, SDP-ov Vinko Grgić kojemu je Predrag Fred Matić prepustio fotelju lani 2. srpnja…

Te sreće nije bio HDZ-ov Dražen Srpak koji nije dogurao do godine dana, u Sabor je ušao 10. prosinca. Zastupnici u trećoj varijanti imaju pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća do povratka na stari posao. U toj je kategoriji predstavnik Snage Goran Aleksić koji se vraća na svoje staro radno mjesto na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. On je inženjer prometa i za sebe će kratko reći: “Ja sam željezničar, završio sam srednju željezničarsku, onda i Prometni fakultet, i čitav radni vijek sam proveo u HŽ-u. Ali sam i aktivist, a to ću i ostati, iako više sigurno ne dosadašnjim tempom jer ću od 8.30 do 16.30 biti na radnom mjestu”.

Je li mu žao jer je završena njegova politička karijera, pitali smo ga. “Nije”, odgovara Goran Aleksić i dodaje: “Većinu zastupnika ne zanima kako žive građani, nego isključivo što stranke traže od njih. Zauzvrat, oni i njima bliske osobe postaju državni tajnici ili ulaze u upravne i nadzorne odbore i tako se stvara korupcijska hobotnica. Ja ću nastaviti s aktivizmom, posebno protiv banaka koje su opljačkale ovu državu, a o čemu šute Hrvatska narodna banka, političari i mediji”, zaključit će Aleksić koji zahtjev za povratak na rad mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac mu je dužan u roku od 45 dana uručiti odluku o povratku na rad.

Pravo na mirovinu

Dio njih moći će aktivirati i povoljnu saborsku mirovinu. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje svjedoče da 673 zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora prima mirovinu po posebnim propisima, koja u prosjeku iznosi 10.077 kuna i nikada nije bila veća – samo u zadnjem HDZ-ovu mandatu narasla je za više od 2000 kuna. Godišnje te mirovine iznose oko 80 milijuna kuna.

Pedesetdvogodišnjoj Milanki Opačić koju više nećemo gledati u Saboru, gdje je provela cijeli svoj radni vijek, na vrhuncu bila potpredsjednica Vlade i ministrica socijale a svoje zadnje dane provela u Bandićevom klubu, ta mirovina uopće nije primamljiva: “Stvarno još ne znam što ću – vjerojatno ću aktivirati 6 plus 6”, rekla nam je Milanka Opačić. Ona za mirovinu ne želi ni čuti: “Nisam stara, ne želim u mirovinu, želim raditi, ali tek moram vidjeti što…”

Blizu saborsku mirovine je i bivši SDP-ov ministar obrazovanja Željko Jovanović:

– Uvjete za mirovinu još nemam jer nemam 55 godina. Napunit ću ih u studenome, a do tada ću imati dovoljno vremena razmotriti sve opcije i ponude te donijeti najbolju odluku za sebe i svoju obitelji – odgovorio nam je Jovanović iza kojeg su četiri mandata.

Pedesetdvogodišnji Igor Dragovan je gotovo dva desetljeća bio među najvažnijim SDP-ovim dužnosnicima, bio je stranački tajnik, blizak suradnik Ivice Račana i Zorana Milanovića, ima iza sebe četiri mandata, cijeli radni vijek je proveo u politici, i sada će prvi put živjeti od nečeg drugog. Ovaj put se nije našao na izbornim listama, međutim, on kaže da je to bila njegova osobna odluka, a ne sukob s Davorom Bernardićem: “Još 2017. odlučio sam da je to moj posljednji mandat i da napuštam politiku. Jednostavno, ne smijete dopustiti da vas pregaze događaji, trebate znati kad se trebate povući. Ovo ne znači da se neću i dalje baviti politikom, ali od toga neću živjeti. Sada je vrijeme za neke druge aktivnosti”, rekao je Dragovan i najavio da će aktivirati pravo na “šest plus šest mjeseci”. Na pitanje što misli pod pojmom “druge aktivnosti”, zatražio je još malo vremena prije nego što objavi čime će se baviti: “Postoje neki ljudi koji vjeruju da su iskoristivi moje znanje i iskustvo, ali još ne bih govorio o čemu je riječ. Bavit ću se nekim drugim stvarima, koje će vjerojatno imati neke veze s politikom, a tako i tako, uskoro ću steći i pravo na mirovinu”, objasnio je Dragovan.

Kandidatura

Za razliku od njega, Gordan Maras, čelnik zagrebačkog SDP-a, nije bio pretjerano razgovorljiv o planovima za budućnost. I njegova dosadašnja radna karijera usko je vezana uz stranku – u vrijeme dok je bio predsjednik Foruma mladih SDP-a, postavljen je na položaj poslovnog direktora Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, u Sabor je ušao 2007., kasnije je bio ministar malog poduzetništva pa opet zastupnik u dva mandata.

“Prošlo je tjedan dana od izbora i prerano je za razgovor što i kako dalje. Sigurno ostajem u politici, a o ostalom ću obavijestiti medije”, izjavio je Maras.

Nije želio odgovoriti niti namjerava li se kandidirati za gradonačelnika Zagreba: “U ovom trenutku još nisam odlučio. O mojoj kandidaturi spekuliraju mediji, a ja mislim da o tome trebamo raspraviti unutar SDP-a, i vidjeti što ćemo dalje” Piše Jutarnji list