U cik zore nakon četvrte uzastopne neprospavane noći, na društvenim mrežama odjeknula je vijest – dogovor je postignut!

I službeno najdulje zasjedanje Europskog vijeća završilo je usvajanjem Fonda za oporavak EU za sljedeće generacije i Višegodišnjeg financijskog okvira kojim se definiraju sredstva za sedmogodišnje razdoblje EU.

U sklopu tih instrumenata državama članicama ukupno će biti na raspolaganju 1,824 milijarde eura, od čega će 750 milijardi ostati u okviru fonda za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, kako je i inicijalno bilo planirano, dok će 1,074 biti omogućeno putem novog proračuna EU.

Hrvatska

Hrvatskoj će u sklopu ta dva instrumenta biti namijenjeno više od 22 milijardi eura.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izrazio je veliko zadovoljstvo postignutim dogovorom u Bruxellesu. U izjavi novinarima rano ujutro nakon maratonskog summita Plenković je rekao da je njegov cilj bilo imati dvostruko više nego što je bilo u zadnjem financijskom okviru, kada smo računali na 10,7 milijardi. Ono što sada ide Hrvatskoj u tzv. nacionalnoj omotnici je 9,4 milijardi eura u sklopu fonda za oporavak EU za sljedeće generacije i nešto više od 12,6 milijardi kroz Višegodišnji financijski okvir. Bespovratno će Hrvatska na raspolaganje dobiti 5,9 milijardi eura, a 2,35 milijardi bit će nam odobreno u obliku povoljnih zajmova.

Iako je ukupna svota bespovratnih sredstava iz instrumenata “EU iduće generacije” smanjena s 500 milijardi na 390 milijardi, omotnica za Hrvatsku se nije značajno smanjila jer glavni dio toga se i dalje odnosi na oporavak i otpornost, za što je Hrvatskoj i namijenjen najveći dio. I iz višegodišnjeg okvira za Hrvatsku se ne očekuju značajnija smanjenja pa bi ukupna omotnica je preko 12 milijardi eura a dodatno 400 milijuna kao najnovija članica. Plenković smatra da će to biti čvrsta podloga za realizaciju reformi, ulaganja i brzi gospodarski oporavak. Prema verziji  Michelovog prijedloga koji je u konačnici i usvojen, Hrvatska će dobiti dodatnih 400 milijuna eura. Unatoč tome što se ona u zaključku summita imenom ne spominje ali je jasno da se odnosi na nju.

“Za manje razvijene regije u državama članicama koje su koristile samo jedno razdoblje kohezijske politike, dodatna alokacija od 400 milijuna eura će se osigurati za njezine manje razvijene regije” stoji u prijedlogu. Isto tako Hrvatska će dobiti i 100 milijuna eura dodatnih za ruralni razvoj uz opću omotnicu.

Novosti

Omjer bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova, jedna od najvećih točaka prijepora tijekom maratonskih pregovora u Bruxellesu, i dalje je u korist bespovratnih sredstava; čak 390 milijardi eura bit će članicama na raspolaganju putem grantova, dok će im se ostatak odobriti u obliku povoljnih zajmova. Države članice će vratiti sredstva zadužena na međunarodnom tržištu kapitala najkasnije do 31. prosinca 2058.

Najveći dio sredstava, 672,5 milijardi eura, osiguran je za potrebe jačanja i buduće otpornosti gospodarstva EU putem programa Recovery and Resilience Facility. Za program ReactEU namijenjeno je 47,5 milijardi eura, program Horizon 5 milijardi, InvestEU 5,6 milijardi, ruralni razvoj 7,5 milijardi, ReascEU 1,9 milijardi te Fond za pravednu tranziciju 10 milijardi eura.

Tzv. ‘škrtim’ zemljama, čije je interese prošlih dana zastupao nizozemski premijer Mark Rutte, izašlo se u susret i s zadržavanjem rabata; garantiranog iznosa na koje neto uplatiteljice mogu računati u sklopu proračuna EU. Danska će, tako, za razdoblje od 2021. do 2027. dobiti korekcije u iznosu od 377 milijuna eura, Njemačka 3,671 milijuna, Nizozemska 1,921 milijuna, Austrija 565 milijuna, što je dvostruko više nego do sada, te Švedska 1,069 milijuna eura.

Europska unija će 1. siječnja 2021. godine usvojiti Odluku o vlastitim prihodima, za koje analitičari smatraju da će se odnositi na digitalni porez te porez na zagađenje, o kojima će se još raspravljati narednih mjeseci. Prenosi euractiv.jutarnji

Zaključak u cijelosti pročitajte ovdje.