Bivša ministrica kultura i nova ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek bila je gošća Novog dana. S našom Mašenkom Vukadinović razgovarala je o Zakonu o obnovi Zagreba, ali naravno i o svom resoru.

Prvi zakon o kojem će novi saziv Sabora razgovarati je Zakon o obnovi Zagreba i okolice. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako je nositelj razgovora o zakonu bilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja koje je vodilo razgovor sa stručnjacima.

Dalje navodi kako je prvim čitanjem dana prilika da se čuju svi glasovi, a potom će kroz drugo čitanje zakon biti finaliziran. “Zakon mora izdržati test vremena jer će se Zagreb obnavljati godinama, pa i duže od desetljeća i ključno je da svi dionici o tome mogu dati svoje mišljenje”, kaže ministrica.

Dodaje i kako se paralelno s radom na zakonu radilo na tome da se osiguraju financijska sredstva za obnovu u obliku zajmova Svjetske banke i Fonda solidarnosti.

“Idemo kroz dva čitanja baš zato što smatramo da svi dionici trebaju dati svoj doprinos. Poslušat ćemo svakoga tko ima konstruktivan prijedlog koji bi trebao unaprijediti zakon, učiniti ga boljim kako bi izdržao test vremena. Srećom, izborna kampanja je iza nas, a mnogi su tijekom kampanje – po mom mišljenju – posezali za ovom temom na jedan neprincipijelan i nekorektan način, zloupotrebljavajući zapravo tešku situaciju u kojoj su se naši građani našli. Potpuno je jasno da donošenje zakona ne rješava ništa, ključno je osiguravanje sredstava jer se radi o procijenjenoj šteti od oko 11 milijardi eura”, kaže ministrica i dodaje kako su prioritet građani, a obnova zgrada javne namjene će imati svoju dinamiku.

Početak obnove je teško procijeniti, kaže, ali je zakon njen pravni temelj i podloga, a napominje da će se sve što se bude radilo kroz državu raditi putem javne nabave te će biti utvrđena maksimalna cijena kako ne bi došlo do nepotrebnog rasta cijena.

Medijski sektor

Pred medijskim sektorima su neki ozbiljni zahvati, kaže ministrica. “Područje medija je podložno najvećem postotku usuglašavanja s različitim europskim direktivama i propisima te se to područje jako brzo mijenja”, kaže.

Novi Zakon o elektroničkim medijima nije ‘zapeo’, ističe, nego je na čitanje trebao ići taman u vrijeme kada je krenula epidemija koronavirusa koja je sve stubokom izmijenila.

“Nismo smatrali primjerenim u to vrijeme upućivati zakon u čitanje. S jedne strane zbog krize koja je imala negativne posljedice po medije, s druge strane jer sva rješenja treba razmotriti u kontekstu nove situacije”, ističe.

Što se zaštite novinara tiče, smatra da je pravni okvir povezan s time u Hrvatskoj dobro postavljen. “U prošlom mandatu smo ukinuli djelo teškog sramoćenja, to se ne može sankcionirati Kaznenim zakonom. Tužbe nisu dobre, mi smo se kao Vlada u više navrata oko toga odredili”, kaže i dodaje da među stručnjacima ne postoji konsenzus oko toga je li potrebno određeno tijelo poput Vijeća elektroničke medije koje će rješavati takav tip sporova ili to treba prepustiti sudstvu. Piše N1