“Neću iznevjeriti hrvatske vojnike i branitelje, svjestan sam odgovornosti i nastojat ću opravdati očekivanja”, poručio je jučer u Ministarstvu obrane prilikom preuzimanja dužnosti novi ministar obrane Mario Banožić.

Odgoda

I njega je, kao i nekoliko njegovih prethodnika, na stolu dočekao projekt nabave borbenog aviona. Projekt koji punih 14 godina nije uspjela riješiti niti jedna Vlada. On sam je prije dva dana rekao kako želi “završiti pitanje zatvaranja ponuda za avione”. Nije precizirao u kojem roku, ali zato u planu Vlade za sljedeće razdoblje stoji kako će se “do kraja mandata odabrati tip aviona, potpisati ugovor te započeti s obukom pilota i tehničara i pripremom prateće infrastrukture”.

To znači da u Vladi priznaju kako prije 2024. godine ništa od novog aviona te da će hrvatski zračni prostor jedno vrijeme morati čuvati avioni partnerskih NATO-ovih članica, najvjerojatnije Italije i Mađarske. Naime, dijelu MiG-ova resursi počinju istjecati 2022. i moraju biti spušteni na zemlju, a 2023. godine niti jedan MiG više neće smjeti letjeti.

Hrvatska je Vlada početkom travnja zbog epidemije koronavirusa do daljnjeg odgodila proces nabave borbenog aviona. U tom je trenutku Vladino povjerenstvo na stolu imalo ponude SAD-a i Švedske za novi F-16 Viper i JAS-39. Rabljene avione ponudile su Francuska (Rafale), Italija (Eurofighter) te Norveška, Grčka i Izrael (F-16). Prema prvotnom planu, ponude su trebale biti ocijenjene do početka kolovoza, ali onda je došla korona i sve je odgođeno.

Favoriti

No, kako saznajemo, proces nije zaustavljen. Naime, proteklih su mjeseci u Ministarstvo obrane dolazile mnoge delegacije na razgovore o svojim ponudama, a posebno su, kako tvrde naši sugovornici, bila aktivni Francuzi.

Da oni ozbiljno računaju na hrvatski natječaj, pokazuje i tijek rasprave koja se ovih dana vodi u Francuskoj o poslovnim teškoćama tamošnje vojne industrije koje su uslijedile zbog koronavirusa. Posebno povjerenstvo Odbora za obranu francuskoga parlamenta prije tri dana podnijelo je izvješće o budućnosti francuske avioindustrije s posebnim naglaskom na proizvodnju borbenih aviona Rafale.

Predsjednik Uprave tvrtke Dassault Aviation priznao je da se tvrtka suočava s otkazivanjem narudžbi za nove avione i višemilijunskim gubicima. Stoga se nadaju da će sljedeće godine Finska i Švicarska odabrati svoj avion i da će to biti Rafale. Također se nadaju uspjehu na hrvatskom natječaju, kako navode, sljedeće godine.

Prema navodima francuskih medija, predstavnici francuske Glavne uprave za naoružanje (Direction générale de l’armement – DGA) u izvješću parlamentarnom povjerenstvu navode da je Hrvatska jedna od “perspektiva” za rabljene avione Rafale koji bi bili “preuzeti iz francuske vojske”. Također se navodi kako bi u tom slučaju korist za francusku industriju bila u prodaji rezervnih dijelova. No, u DGA navode kako tek treba vidjeti kada bi se ugovor mogao realizirati.

Intenzivna komunikacija s MORH-om i isticanje važnosti hrvatskog natječaja za budućnost francuske vojne industrije pokazuju da je francuskom proizvođaču Rafalea i francuskoj državi uspjeh u Hrvatskoj izuzetno bitan i da će učiniti sve da ga ovdje postignu. Dosad su se glavnim favoritima smatrali Amerikanci, Grci i Šveđani, a Francuzi su bili izvan tog kruga iako nude izvrstan avion.

Riječ je o višenamjenskom avionu koji uspješno obavlja zadaće zračne borbe i uništavanja ciljeva na zemlji i morskoj površini. Ima mogućnost letenja na vrlo malim visinama, a tijekom jednog leta pilot istodobno može uništavati ciljeve u zraku i na zemlji (moru), bez obzira na vremenske uvjete, danju i noću.

Tko ima šanse

Politički analitičari smatraju kako su i političke okolnosti naklonjene odabiru europskog aviona. U trenutku kad je u Europskoj uniji na djelu politika “kupujmo europsko” i snaženje Europske unije i njezinih obrambenih mogućnosti, odluka Hrvatske da kupi europski avion naišla bi na veliko odobravanje unutar EU. U svjetlu takve politike, osim Francuskoj, šanse rastu i Švedskoj.

Kupnjom Rafalea Hrvatska bi se snažno strateški i politički vezala uz Francusku. Pojedini sugovornici podsjećaju na činjenicu da je premijer Andrej Plenković u razdoblju od 2005. do 2010. bio zamjenik veleposlanika RH u Francuskoj i da tada uspostavljeni kontakti sigurno nisu zaboravljeni.

Neki analitičari smatraju kako zbog hrvatskog prihvaćanja francuske, a odbijanja američke ponude u Washingtonu ne bi bili previše sretni. Ali, kako je u tijeku veliko preslagivanje američke vanjske politike u sklopu koje joj NATO i Europska unija više nisu glavni prioritet, nego je to područje Pacifika, Hrvatskoj se zbog takvog odabira ne bi puno zamjerilo. Piše Jutarnji list