U dosadašnjem dijelu godine u domaćim hostelima ostvareno je blizu 82 tisuće noćenja, što je 78,5 posto manje nego u istome razdoblju 2019., doznajemo u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Kada se velikom padu prometa u hostelima doda podatak da se na portalu Njuškalo trenutno nudi četrdesetak hostela na prodaju, s naznakom da je riječ o uhodanom poslu ili bez te naznake, nameće se zaključak o dramatičnoj krizi ovog biznisa koji je, prema riječima predsjednika Udruženja hostelijera Zorana Salopeka, svoje zlatne trenutke imao prije šest do sedam godina.
Slaba potražnja
– Bilo bi pretjerano reći da ove godine hostelska djelatnost proživljava krizu ili neku neuobičajenu situaciju u odnosu na prethodne godine. Radi se prije svega o tome da je jedan broj poduzetnika u ovoj branši već neko vrijeme, dakle prije korone i ovoga što proživljavamo u vezi s njom, gledao kako prodati hostel i početi nešto drugo – kaže nam Salopek do kojeg su, otkriva, također došle najave nekih hostelijera da su spremni prodati biznis.
Manje noćenja
– Znam neke kolege iz branše koji su oglasili prodaju, ne preko portala poput Njuškala nego preko pripadajućih agencija, ali to ne znači da bi po bilo koju cijenu izašli iz posla. Jednostavno, pravi poduzetnik svakodnevno gleda bolje prilike, mora voditi računa o tome što se događa na tržištu i biti spreman na prodaju – komentira naš sugovornik.
Prema podacima HGK, lani je u Hrvatskoj poslovalo 360 hostela te je ostvareno ukupno milijun i 76 tisuća noćenja, od čega u prvih šest mjeseci 381 tisuća i 739 noćenja.
– U 2020. u eVisitoru je evidentirano 357 hotela, od čega promet bilježi tek 128 hostela, što daje zaključiti da 64 posto hostela ne posluje – napominju u HGK, dodajući kako je smanjenje turističke potražnje i broja ostvarenih noćenja u hostelima u 2020. uzrokovano epidemiološkom situacijom.
Komentirajući spomenuti pad noćenja u hostelima, u HGK su nam povukli paralelu s hotelima.
– Hostelski proizvod, za razliku od hotelskog, ima dvije specifičnosti. Prva je da su sobe uglavnom zajedničke sa zajedničkim sanitarnim čvorovima, što otežava postavljanje distance između gostiju.
Druga specifičnost je naglašena “društvena” dimenzija hostela, jer oni su odgovor na traženja turista koji žele dijeliti svoja iskustva i družiti se – ističu u HGK. Upravo ta “društvena” dimenzija, zaključuju u Komori, jedan je od glavnih razloga zašto dio turista odabire hostele, a ne hotele za svoj smještaj.
Dio ponuđenih hostela dostiže cijenu i od 15 milijuna kuna, no većinom se radi o manjim nekretninama vrijednosti do četiri milijuna kuna.
– Postoji stalna ponuda hostela na tržištu koja je sada vjerojatno nešto izraženija zbog pada prometa u turizmu, ali ne radi se o ‘poplavi’ takvih nekretnina na tržištu – kazao je Boro Vujović iz Opereta nekretnina za Jutarnji list
