DHMZ je izdao niz upozorenja kojih se trebamo pridržavati kako bismo sačuvali svoje, ali i zdravlje drugih

Kako se već danima najavljuje – u cijeloj Hrvatskoj krenuo je toplinski val. Temperature će u nekim dijelovima zemlje prelaziti i preko 35 stupnjeva Celzijusa. 

DHMZ je izdao upozorenje na toplinske valove. Opasnost će biti najveća u Kninu, Rijeci i Splitu i to u subotu. Na istim područjima plus Dubrovnik od danas do petka opasnost će pak biti velika. 

“Inače kod toplinskih valova probleme ne stvara samo vrlo visoka dnevna temperatura i ljetna žega, nego što takvi vrlo vrući dani uzastopno dolaze nakon toplih, na moru ponegdje i vrlo toplih noći u kojima se teško uopće odmoriti i dobro naspavati. Olakšanje očekujemo početkom idućeg tjedna, oko utorka,” kaže naš dežurni meteorolog Dorian Ribarić.

Upravo je zbog visokih vrućina i jakih UV zraka DHMZ izdao niz preporuka kako se rashladiti i kako sačuvati svoje, ali i zdravlje drugih.

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
• Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
• Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše: tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.

Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju. Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova! Donosi RTL