Bošnjaci trebaju biti vezivno tkivo i strana koja snažnije pruža ruku, kazao je u intervjuu za Radiosarajevo.ba lider Stranke demokratske akcije i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Istovremeno, dok govori što zamjera predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću i kako se jedino mogu (a i moraju) poboljšati odnosi Bosne i njegove zemlje, vrhu Srbije, pak, poručuje da se Beograd i bosanskohercegovački entitet RS trebaju ostaviti aspiracija da se dijelovima BiH kompenzira eventualni dogovor o Kosovu.

– Genocid ne može i neće biti nagrađen neovisnošću (Republike Srpske, op.a.). Ni pod koju cijenu – kazao je Izetbegović.

Osvrnuo se i na odlikovanja koja je dodijelio Zoran Milanović i reakcije šefa hrvatske države.

– Predsjednik Milanović je i ranije koketirao s radikalnim desničarima, i mislim da mu je to generalno greška. Tu političku grupaciju nikada neće pridobiti, a može izgubiti potporu među ljevičarima i, općenito, povjerenje miroljubivih i razumnih ljudi. Odlikovanje je dao brigadi HVO-a i Specijalnoj jedinici Herceg-Bosne, i to nije sporno. Te jedinice su sudjelovale u akciji “Oluja” po dogovoru Izetbegović-Tuđman. Sporno je što je nagradu predao čovjeku koji je optužen za najteže ratne zločine, bjeguncu od pravde. Time je nanio štetu odnosima s BiH i Bošnjacima, štetu osobnom ugledu i ugledu Republike Hrvatske – kazao je Izetbegović.

‘Jelićeva grupa nanijela sramotu Hrvatskoj’

Komentirao je i Milanovićeve reakcije na kritike iz BiH kao i na njegovo spominjanje Alije Izetbegovića, generala Armije RBiH Rasima Delića te njegov zahtjev da “se Hrvatima omogući da biraju sami svoje članove Predsjedništva”.

– General Delić nije imao nikakvu konkretnu odgovornost za zločine za koje je osuđen, čak niti saznanje da su se oni desili u nepristupačnim bosanskim enklavama, za razliku od Zlatana Mije Jelića i ostalih odgovornih za udruženi zločinački pothvat koji je, prema presudi Haškog tribunala, u pokušaju uspostavljanja hrvatskog entiteta u BiH, porušio Mostar i Hercegovinu, kroz konc-logore proveo skoro sve muškarce Bošnjake i etnički očistio teritorij pod kontrolom HVO-a. Grupa kojoj pripada Jelić je nanijela trajnu sramotu hrvatskom narodu i u BiH i u Hrvatskoj i predsjednik Hrvatske bi trebao izbjegavati susret i svaku vezu s ovom vrstom ljudi. Rukovanje s ratnim zločincem je ponizilo i njega i Hrvatsku – kazao je Izetbegović, iako Jelić za ratni zločin nije osuđen, već je zasad protiv njega na snazi samo optužnica.

Na novinarsku konstataciju da su odnosi BiH i Hrvatske u konstantnoj krizi od 2016. te poruke bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da će Hrvatska iskoristiti svoj položaj u EU i NATO da bi se riješili neki odnosi unutar BiH, Izetbegović je kazao da je problema između dviju država bilo i prije 2016. godine, ali se o njima govorilo iza zatvorenih vrata.

– Pokušavali smo diplomatski riješiti pitanje imovine bh. firmi u Hrvatskoj, pitanje trošenja vodnih resursa BiH na koje Hrvatska ne plaća pravičnu naknadu, nudili smo izgradnju tunela u zaleđu Neuma kako bi se izbjegla gradnja Pelješkog mosta i ostavila mogućnost pristupa BiH otvorenom moru, ali nije išlo. Hrvatska je ignorirala naše zahtjeve i prijedloge. Zatim je predsjednica Grabar-Kitarović počela davati neutemeljene i štetne izjave o kampovima islamskih radikala na teritoriju BiH u blizini Hrvatske, o povratku tisuću ratnika iz Sirije koji su ratovali za ISIL, što smo morali demantirati. Ali ona je nastavila s neistinama, a mi sa sve tvrđim reakcijama – kazao je Izetbegović.

Kazao je i da se odnosi BiH i Hrvatske lako daju popraviti te da očekuje prestanak paternalističkog odnosa prema BiH, poštovanje digniteta i prava Bosne i Hercegovine.

– Hrvatska je kroz povijest imala samo korist od BiH. Trećina njenog stanovništva je porijeklom iz BiH, mnogi značajni ljudi u Hrvatskoj su iz ovih krajeva, Bošnjaci su dali veliki doprinos obrani Hrvatske, ginuli su za nju kao za vlastitu domovinu, Alija Izetbegović je svojom naredbom da se uklone vojne evidencije iz općinskih sekretarijata Narodne obrane (NO) onemogućio regrutiranje novih vojnika JNA u BiH i slanje na hrvatsko ratište, a zatim je dao i izjavu da “bosanski momci ne trebaju ići rušiti Hrvatsku, da to nije naš rat” – kazao je.

BiH će nastaviti put prema EU

Izetbegović je komentirao i odnose sa Srbijom i ponašanje premijera Aleksandra Vučića prema BiH.

– Prošlo je 25 godina od završetka rata, to je čitava generacija, mnogi akteri su otišli, slike su izblijedile, globalni politički okvir se izmijenio, u mnogim aspektima na štetu BiH. Otvorila su se nova žarišta, nismo više u fokusu, BiH se sporo kreće u svojim integracijskim procesima i reformama i to je zamorilo međunarodne partnere itd. Sve navedeno je otvorilo neke stare apetite, ima uznemirujućih poruka, ali ne vjerujem da ćemo se ikada vratiti u stanje u kakvom smo bili prije par desetljeća. Arhitektura na Balkanu ja napravljena u ratovima devedesetih, BiH je neovisna država, sa svojim entitetima, problemima i drugim podjelama, ali neovisna i jedinstvena. Naslušat ćemo se u vremenu koje je pred nama raznih priča, mnoge će zvučati prijeteće, bit će pokušaja da se istina o ratu relativizira, da se strane izjednače, ali sve će to ostati na pokušajima. Istina je temelj opstanka BiH i nju neće uspjeti dovesti u pitanje. Ona je napisana zauvijek u presudama Haškog tribunala. BiH će opstati, nastavit će svoj put ka članstvu u EU i NATO, napredovat će sporo, ali će do kraja ovog desetljeća biti članicom ovih asocijacija, njeno gospodarstvo će biti stabilno, životni standard zadovoljavajući, zakoni će garantirati zaštitu i jednakost ljudi – kazao je.

Izetbegović je kazao i da slijedi borba na kulturnom, identitetskom, medijskom planu. 

– Bosanski Srbi imaju kompleksan identitet, vole Srbiju i Beograd, ali ne bi trebalo da zbog toga ne vole Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo, mjesta u kojim su rođeni. Bosanski Srbi, Hrvati, Bošnjaci imaju istu genetsku osnovu, žive skupa stoljećima, i realno im ne mogu biti bliži ljudi s one strane granice koje i ne poznaju. Ovo stanje izazvano ratovima nije normalno, šizofreno je, i privremeno je. Bošnjaci trebaju biti vezivno tkivo i strana koja snažnije pruža ruku, radi na pomirenju i normalizaciji odnosa, na afirmaciji pozitivnih povijesnih istina – kazao je.

Na pitanje o Kosovu i raspletu kosovske krize i kako će se on odraziti na BiH, Izetbegović je kazao da ne vjeruje da će se među Srbima naći netko tko će potpisati neovisnost Kosova.

– Ako se to ipak desi, otvorit će se apetiti prema Bosni i Hercegovini, tražit će se kompenzacija za Srbe i Srbiju. I bit će puno priče i galame, koja će s vremenom posustati i od koje neće biti ništa. Jer, i na Kosovu i u Bosni i Hercegovini je srpska strana i srpska vojska napravila zločine i etnička čišćenja. I ta strana je u Bosni i Hercegovini Daytonskim sporazumom dobila i previše. Sve preko toga bi neumitno vodilo u nove konflikte i scenarij koji sigurno ne treba nikome, naročito ne bosanskim Srbima. Genocid ne može i neće biti nagrađen neovisnošću (Republike Srpske, op.a.). Ni pod koju cijenu – kazao je.

‘Europa i SAD su uz BiH’

Ustvrdio je i da su bitnije unutarnje silnice od vanjskih te da mladi žele mir, a ne sukob.  

– Interne prednosti BiH su ogromne. Geografska pozicija, neiskorištena bogatstva i ljepote zemlje, izvanredno vitalni i kreativni ljudi, to su naše šanse. Bosanci doslovno procvatu kad se nađu u uređenom sistemu. Treba im osigurati uređeni sistem u Bosni i Hercegovini, tako da nema potrebe da idu u bijeli svijet. Što se tiče međunarodnog plana, demokratski svijet je uz Bosnu i Hercegovinu, i on je daleko jači od svijeta u kom se demokracija tek razvija. Europa i SAD su uz BiH, islamski svijet također, moramo raditi na manje pristranom odnosu Rusije i naravno na odnosima s Kinom.  Europu slabi jačanje desnice, bujanje islamofobije, a oboje je opasno za Bosnu i Hercegovinu, ali to su prolazni problemi izazvani ulaskom mase migranata. Europa ima dovoljno snage da sačuva vlastiti demokratski kapacitet – kazao je. 

Na pitanje zabrinjava li ga što se sve više govori o naoružavanju u regiji, Izetbegović je kazao da je potrebno uz pomoć prijatelja i svijeta dodatno ojačati Oružane snage BiH.

– To je razlog što je SDA pri raspodjeli ministarstava preuzela ministarstva koja se brinu o obrani teritorijalnog integriteta, sigurnosti i međunarodnom položaja BiH – Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjskih poslova. Potrebno je dodatno ojačati namjensku industriju i uvesti u obrazovni sistem predmet obrane i zaštite kako bi se kompenzirao nedostatak služenja vojnog roka – kazao je.

Komentirao je i situaciju po pitanju koronavirusa u BiH i zdravstvenog sustava. – Zdravstveni sustav može odgovoriti na ovaj izazov pod dva uvjeta – prvi je da se striktno provode propisane mjere zaštite, i to bi pritisak novooboljelih sveo na podnošljivu mjeru, na neku dvocifrenu brojku dnevno. Inspekcije moraju konkretnije odraditi svoj dio posla. A drugi uvjet je da se pritisak rasporedi ravnomjerno. Mora se u funkciju staviti primarni i sekundarni nivo zaštite. U prvih pola godine trajanja pandemije pritisak se previše oslonio na tercijarni nivo zaštite, na kliničke centre u Sarajevu, Tuzli i Mostaru – kazao je. 

‘Treba smanjiti plaće za par posto’

Na pitanje kako se nositi s izazovima krize u ekonomijama diljem svijeta o kojoj se sve ozbiljnije govori, kazao je da pritisak novooboljelih treba svesti na izdržljivu mjeru te da je potrebno ubrzati izgradnju cestovne i energetske infrastrukture koja donosi ogromne količine novca u ekonomiji. 

– Treba smanjiti za par posto plaće u javnom sektoru koje prelaze iznos prosječne plaće i iz tih sredstava pomoći najteže pogođene grane realnog sektora, dočekati cjepivo protiv COVID-19 na ovaj način. Europsko gospodarstvo se s pandemijom nosi bolje od američkog, a mi smo dio europskog gospodarstva, ogroman postotak našeg izvoza ide u Europu. Zemlje Europske unije će u svoje privrede “upumpati” tisuće milijardi eura i to će indirektno pomoći i nama, jer kad se pokrene automobilska i građevinska industrija u Europi, tad će se pokrenuti i Željezara Zenica i kooperanti koji u BiH rade za VW, Audi, Škodu. Turizam će također ponovo buknuti s prestankom pandemije, odnosno masovnim cijepljenjem – kazao je Izetbegović.

Osvrnuo se i na činjenicu da je Aja Sofija ponovno dobila status džamije te otkrio kako on gleda na taj slučaj.

– Vraćanje Aja Sofije u funkciju džamije možemo promatrati kao unutarnju stvar Turske, ili kao globalnu temu i problem. Ako je to globalni problem, stvar principa na svjetskom nivou, onda se tim pitanjem trebaju pozabaviti Ujedinjeni narodi. A tada će se morati pozabaviti i pitanjem Velike džamije u Cordobi, koja je veća od Aja Sofije i pretvorena je u crkvu veoma agresivnim građevinskim intervencijama, kao i pitanjem preko 300 džamija koje su nakon povlačenja Otomanskog carstva pretvorene u crkve, i danas se koriste kao crkve. Sve ostale, tisuće njih, su srušene. Ne možemo imati dva standarda – jedan za Europu i Vatikan, drugi za Tursku i Erdogana. Dakle, mislim da pitanje Aja Sofije treba tretirati kao unutarnju stvar Turske sve dok ne bude istinske spremnosti da se na globalnom planu na sve primijeni isti standard – kazao je Izetbegović za Radiosarajevo.ba.