Kako će izgledati povratak učenika u škole, trebala bi utvrditi novoosnovana radna skupina Ministarstva obrazovanja. Njihova koordinatorica Ivana Pavić Šimetin reporterki Dnevnika Nove TV Martini Bolšec Oblak otkrila je na čemu će inzistirati epidemiolozi.

---

Gotovo pola milijuna učenika uskoro bi trebalo u školske klupe, a sve zanima pod kojim uvjetima. Više o svemu zna osoba na čelu novooformljene radne skupine Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a i voditeljica Službe za školsku medicinu. Prvi sastanak ove skupine najavljen je za utorak, a krajnji rok za mjere je 31. kolovoza.

Hoće li ovaj porast zaraženih utjecati da se djeca ipak ne vrate u škole?

Bez škole se ne može, bez školovanje djece se ne može. Strategija koja se priprema je svakako povratak djece u školske klupe, to odnosi se i na vrtićku dob i studente, s tim da su uvjeti i način na koji će se to odvijati još u izradi, krenuvši od dokumenta za svibanj i lipanj ove godine.

Tu treba biti jako oprezan da ne inzistiramo na mjerama koje nisu efikasne, a narušavaju kvalitetu života i ideju interakcije i druženja unutar škole.

Je li moguće da se u nekim županijama odgodi početak?

Sigurno će se razmišljati i o tome, ovisno o lokalnoj situaciji će neke škole trebati pridržavati se rigoroznijih mjera, a opcija je i da u nekom području kraće vrijeme ne bude škole. Te situacije smo imali i do sada.

S maskama ili bez?

Ovi učenici u dobi do 4. razreda osnovne škole, napisali smo da ne dolaze s maskama. To je stav WHO i drugih zemalja koje su jučer bile s nama na sastanku, a za studente smo već na proljeće napisali preporuku da se nosi maska. 

A za srednjoškolce, oni su partijali ovih dana?

Da, oni su negdje između, putuju u školu, sudionici su javnog prometa, moramo voditi posebnu brigu. Osnovna taktika je, kao što je bilo i ranije, odvajanje jednog razrednog odjela od drugog.

Znači, nema zajedničkih odmora?

Za slučaj ako se pojavi zaraza u jednom razrednom odjelu, onda je taj odjel onaj za koji će se daljnje mjere samoizolacije i praćenja obavljati, a ostatak škole može nastaviti s radom. Dakle, tu treba voditi brigu o svim situacijama kad učenici dolaze u kontakt, ulazak, izlazak, odmor, odlazak u toalet, blagovaonica…

Kako održavati distancu kad nema dovoljno prostora, skratiti sat, produljiti tjedan?

Glavno je da se razredni odjel izolira u odnosu na ostale.

Makar i 25 učenika?

Da, važnija nam je ta ideja razdvajanja odjela od same ideje distance učenika koji jesu u jednom razrednom odjelu.

Znači, ipak idemo prema tome da će učenici možda moći sjediti skupa?

Bit će uputa školama da se razdvoji koliko je god moguće, da nisu međusobno zajedno, da se međusobno distanciraju, ali za vrtićku dob i niže razrede nećemo računati da je distancu moguće provoditi potpuno s obzirom za karakteristike djece u toj dobi.

Hoće li se inzistirati na smjenama ili radu subotom?

To je na MZO-u i drugim dionicima u sektoru koji organizira nastavu s obzirom na ljudske kapacitete i pedagoške standarde.

Učitelji koji su u rizičnoj skupini i djeca, hoće li se izuzeti s nastave?

Djecu sigurno ne bi trebalo izuzimati s nastave jer ako djeci koja su najranjivija ne možemo omogućiti nastavu onda zapravo nismo učinili ništa.

Profesori?

Mogu se zaštiti maskama, druga je mogućnost pojačana distanca. Zapravo će ovisiti o tome kakva je situacija u lokalnoj sredini. Ne može se generalno to reći da se apsolutno treba izuzeti jer čim nemamo potpuni lock down nitko nije apsolutno siguran, a čak i kad je to treba se i posjetiti liječnika i odraditi životne stvari

Dakle poanta je da svi budu u školama koliko god mogu?

Koliko god mogu jer život je takav da nigdje niste potpuno sigurni.