Sad je pred nama što se tiče gospodarskog i financijskog dijela nekoliko važnih koraka – priprema proračuna za iduću godinu i nešto poreznih izmjena.

Najavio je to ministar financija Zdravko Marić dan prije sutrašnje sjednice Vlade. Ujedno je istaknuo kako podaci o fiskaliziranim računima u srpnju i dosadašnjem dijelu kolovoza pokazuju “nešto malo bolju sliku nego što su je originalno očekivali”. No s jeseni mogu se očekivati i promjene po pitanju državne pomoći zbog korona kriza unatoč milijardama koje očekuje od EU. Pišu 24sata

– Određene mjere, takozvane posebne okolnosti, imaju svoj vijek trajanja. Moramo osigurati funkcioniranje države, sustava i likvidnosti. Poduzeli smo mjere, država je isplaćivala potpore, odgađala poreze i davanja, ali sve ima vijek trajanja. Produljili smo rokove što se tiče nepovredbe ovrha. Pratimo situaciju, pred nama je nekoliko važnih koraka – priprema proračuna za iduću godinu, nešto poreznih izmjena… – najavljuje općenito Marić.

Turistička sezona nije u potpunosti podbacila, no država je u prvih pola godine uprihodovala 60,4 milijardi kuna u odnosu na 65 milijardi kuna, koliko je bilo u istom razdoblju lani. U prvih šest mjeseci ove godine država je na subvencije potrošila 9,37 milijardi kuna, što je više nego u cijeloj prošloj godini, kad je za državne potpore, prema podacima Ministarstva financija, utrošeno manje od 7,2 milijarde kuna.

Kad se sve zbroji i oduzme u odnosu na prvoh šest mjeseci lani, država je u “minusu” više od 16,7 milijardi kuna.

No prema mišljenu ekonomista Damira Novotnyja, jesen neće biti tako “crna” kako ljudi strahuju niti će se ponoviti broj nezaposlenih koji smo gledali u gospodarskoj krizi 2008. na 2009. godinu.

– Ekonomija se usporava i nakon turističke sezone doći će do porasta broja nezaposlenih, osobito u sektorima vezanim za turizam. Hoteli su se prilagodili, a sustav se održava zahvaljujući Vladinim mjerama. No mjere neće vječno trajati, a kako je sljedeća sezona neizvjesna, mnogi stalno zaposleni u turizmu će nakon ljeta dobiti otkaze – smatra Novotny.

No dok se turizam bori s posljedicama izazvanim širenjem virusa, druge gospodarske grane napreduju.

– Puno je bolja situacija u poljoprivredi. Prehrambeni sektor se dobro drži i bilježi dobre rezultate koji će akumulirati dio problema nastalih u turizmu. Ujedno će se na jesen nastaviti investicije vezane za Europske fondove, koje su ugovorene prije nekoliko godina, tako da će i građevina imati porast potrebe radne snage. Sve skupa će biti u nekom balansu i zato nam se neće ponoviti brojke od 200.000 novonezaposlenih – kaže nam Novotny. No Hrvatska, kaže, ima drugi problem.

– Imamo strukturni problem jer teško je očekivati da će se turistički radnici prekvalificirati i prihvatiti građevinske poslove ili raditi u poljoprivredi – dodaje Novotny. Posljedice potresa u Zagrebu tek čekaju na ozbiljnu sanaciju, a to će otvoriti dodatnu potrebu za građevinskim radnicima.

– Moguće je da će nam se vraćati ljudi koji su otišli u inozemstvo tražeći bolji život, Mnogi od njih su prihvaćali poslove koji su daleko ispod njihove kvalifikacije, a upravo će se vani prvo takvih rješavati. Oni će pak završavati onda na našoj burzi rada – smatra Novotny. A Hrvatskoj je u samo tri mjeseca korona krize bez posla ostalo oko 50.000 ljudi, a danas ih je na burzi 151.757.