Da će državne financije itekako osjetiti sve posljedice koronavirusa, nije nikakva novost. No novost je – konkretna brojka.

Nju je danas na sjednici Vlade izložio ministar financija Zdravko Marić: “Do današnjeg dana, ukupni trošak covida-19 na proračun iznosi 21 milijardu kuna, uz napomenu da su ovo preliminarni podaci.” Javlja N1

Prihodi čak 10 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine

Točnije, prihodi ovogodišnjeg proračuna do jučer su dosegli 75,9 milijardi kuna – čak 10 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi od poreza i doprinosa su pritom manji za oko sedam milijardi kuna.

Ukupan pad prihoda proračuna u odnosu na planirano doseže oko 9,5 milijardi kuna, dok su rashodi veći za oko 11,5 milijardi kuna te su izravno vezani za pandemiju: više od pola tog iznosa odnosi se na mjere pomoći i potpore očuvanju radnih mjesta, a dio i na nabavku respiratora i zaštitne opreme.

Koliko je duboko zaronilo gospodarstvo, najbolje pokazuju fiskalizirani računi.

Ministar financija opet objašnjava kakve su brojke: “Od početka izbijanja pandemije covida-19 do jučer zabilježeno je 17 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, ove godine fiskalizirano je 105,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani 122,7 milijardi kuna.”

Neki znaci optimizma ipak postoje: Turizam spašava dan

No, neki znaci optimizma ipak postoje: turistička sezona je lošija u odnosu na prošlu, ali ipak bolja od prvotnih očekivanja. Pokazuje to i činjenica da je najmanji pad fiskaliziranih računa upravo u srpnju i kolovozu, odnosno da je u ta dva mjeseca zaposlenost rasla u odnosu na prethodne mjesece.

Ministrica Brnjac kaže sljedeće: “Iako su za ovu turističku godinu zbog pandemije covida-19 projekcije ukazivale na pad turističkog prometa do 70 posto, ipak su zabilježeni bolji rezultati te je do sredine kolovoza ukupno ostvareno 52 posto lanjskih noćenja.”

Ministar Ćorić navodi kako je došlo do povećanja zaposlenosti: “Činjenica da je iz mjeseca lipnja prema srpnju došlo do povećanja zaposlenosti turistička sezona generirala ipak potrebu za radnom snagom. Nisu svi hrvatski sektori bili na isti način pogođeni krizom, sektor prometa i turizma ipak su najviše pogođeni, neki manje a neki čak i uopće ne.”

Opet najave izmjena Zakona o radu

A kako bi se izvukao maksimum iz svih ostalih djelatnosti, iz Vlade najavljuju izmjene zakona o radu – pogotovo kad je riječ o radu kod kuće.

Ministar Aladrović tvrdi kako je su izmjene Zakona o radu naprosto nasušno potrebne.

“Moramo ga bolje definirati i urediti, vrlo je neizvjesno što nas očekuje na jesen i hoćemo li gledati scenarij iz ožujka i travnja. Sindikati naginju kolektivnom ugovoru, no mi mislimo da moramo mijenjati Zakon, jer promjene nisu samo vezane uz rad od kuće.

Koliko je zaista gospodarstvo uzdrmano u drugom tromjesečju te kakve će sve posljedice biti po izvršenje proračuna za ovu, odnosno planiranje proračuna za iduću godinu, pokazat će objava kretanja BDP-a od strane Državnog zavoda za statistiku, koja se očekuje u narednih nekoliko dana.