UDAR NA SIROMAŠNE: Trošarine pred izmjenom, lobira se za uvođenje poreza na starije aute…

UDAR NA SIROMAŠNE: Trošarine pred izmjenom, lobira se za uvođenje poreza na starije aute…

Malo se kome 2020. godina neće dobro urezati u pamćenje. Što zbog pandemije koronavirusa, što zbog nekih drugih okolnosti, ova je godina mnogima život i poslovanje preokrenula naglavačke. Iako se u Hrvatskoj automobilska industrija ne gleda kroz prizmu gospodarskih grana koje su “zaslužile” pomoć kako bi opstale ili krizu prebrodile sa što manje rezova, činjenica je da je autoindustrija među najpogođenijima. Piše Večernji list

Jednako tako, činjenica je da kad iz tvornica i salona na cestu izađe manje novih automobila pada zarada automobilskih divova, urušavaju se radna mjesta njihovih djelatnika, ali drastično se srozava i ispravnost voznog parka pojedine države, a posljedično i sigurnost na njezinim cestama.

Automobili i promet duboko su prodrli baš u svaku sferu društva, pa se ni potresi u autoindustriji ne mogu promatrati jednodimenzionalno, već valja sagledati širu sliku i generalni utjecaj pada prodaje novih automobila na društvo. Konkretno, prema podacima koje je za prvih šest mjeseci ove godine prikupio Centar za vozila Hrvatske, prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj je porasla. Nakon nekoliko godina kontinuiranog pomlađivanja, vozni nam se park ove godine postarao. Vozila na našim cestama sada su u prosjeku stara 15,12 godina.

– To je znatno više od prosječnih 13,83 godine, koliko smo zabilježili na kraju 2019. godine – kazao je Tomislav Škreblin, rukovoditelj Tehničkog odjela u Centru za vozila Hrvatske. Kako je došlo do toga? Kako to u pravilu biva, spojilo se nekoliko loših struja. Prva je drastičan pad prodaje novih automobila u Europi, pa i u Hrvatskoj. Štoviše, tržište novih automobila u Hrvatskoj je palo najviše među zemaljama članicama Europske unije.

Pad automobilskog tržišta u Hrvatskoj nakon prvih šest mjeseci ove godine – u usporedbi s istim razdobljem godinu prije – iznosi čak 54,4 posto. Španjolska je na drugom mjestu te ljestvice (-50,9 posto), dok je Portugal treći (-49,6 posto). Pad tržišta novih automobila veći od 40 posto zabilježen je još u tri države: Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto).

Porez drugoj državi

Druga negativna struja koja je utjecala na lošu krvnu sliku hrvatskog voznog parka strah je od neizvjesnih mjeseci koji su pred nama. Taj je strah rezultirao odgodom kupnje automobila za tri-šest mjeseci, kod onih koji su namjeravali kupiti novi auto. Naime, koronavirus je na nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci, zatvorio tvornice automobila i njihovih dijelova. Zatvorio je privremeno i autosalone, a kad su oni ponovno otvoreni, kad se i proizvodnja pokrenula, automobilska industrija suočila se s izostankom kupaca. Treća loša struja sve je veći broj uvezenih rabljenih automobila, nauštrb novih.

Osim što tako na naše ceste stižu stariji auti, porez se nerijetko plaća u drugoj državi koja ima nižu poreznu stopu od Hrvatske. Od automobila koji su u prvih šest mjeseci ove godine prvi put registrirani u Hrvatskoj, oko 17.000 ih je novih, a 30.000 rabljenih, dakle unesenih iz ostalih europskih država. Nadalje, kupci rabljenih automobila pod dojmom pandemije koronavirusa snizili su očekivanja, a s njima i planirani budžet za kupnju automobila. Manje novca znači stariji automobil. Prosječna starost rabljenih vozila koja su ove godine u Hrvatskoj prvi put registrirana iznosi 8,32 godine, odnosno 7,43 godine govorimo li samo o osobnim automobilima. I tu bilježimo povećanje u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada su u Hrvatsku novopristigli rabljeni automobili bili u prosjeku stari 6,22 godine.

Navedeni miks novih i rabljenih osobnih automobila koji su ove godine stigli na naše ceste nije pomogao ionako nepovoljnom odnosu snaga između novih, srednje starih i jako starih automobila. U Hrvatskoj je trenutačno oko 110.000 automobila starih godinu dana, 220.000 automobila koji su stari od dvije do pet godina, njih 250.000 starih između šest i devet godina i čak 1,150.000 automobila starih deset i više godina. Čak dvije trećine našeg voznog parka čine metalni starci! To je trenutačna situacija na našim cestama. Lošija je od one s kojom smo zakoračili u 2020. godinu, a već smo tada upozoravali da će ova godina za automobilsku industriju biti jedna od izazovnijih

Naime, zahtjevi vozača za što boljom povezivošću, i zahtjevi institucija koje prate sigurnost za što naprednijim sigurnosnim sustavima u vozilima preklopili su se s novim ekološkim propisom. Po pravilniku koji je u EU na snagu stupio prvog dana 2020. proizvođači automobila morat će za aute prodane na europskom tržištu za svaki gram koji prijeđe 95 g ugljikova dioksida platiti 95 eura kazne. Tih 95 eura na prvu ne zvuči puno, no uzmemo li u obzir da novi auti kakvi se prodaju u zemljama EU u prosjeku imaju 121 g CO2/km, to za jedan prodani automobil znači kaznu od 2470 eura. Već smo radili izračune na primjeru proizvođača koji proda samo 1500 vozila godišnje – na temelju toga on će platiti 3,705.000 eura kazne zbog prekobrojnih grama ugljikova dioksida!

Stoga je jasno da se prije koronavirusa kao najbitniji izazov uvoznicima i trgovcima novih automobila za ovu godinu nametnulo usklađivanje novih registriranih vozila s prosječnom emisijom CO2 od 95 g/km. Nove tehnologije koje smanjuju emisije štetnih tvari puno koštaju, pa njihova ugradnja poskupljuje vozila, koja su i dosad velikom dijelu hrvatskih građana bila teško dostižna. No, kako bi se reklo, ni to nije sve. U cijeli taj kaos zahtjeva i propisa upleo se i WLTP, odnosno novi protokol testiranja potrošnje (a s njom povezanog i ispuha CO2) kod novih automobila. Stari NEDC protokol podrazumijevao je testiranje u laboratorijskim uvjetima, pa je deklarirana potrošnja bila litru i pol do dvije niža od realne, što je bilo nepošteno prema kupcima automobila.

Novi WLTP podrazumijeva testiranje u realnim uvjetima vožnje, što znači točniju informaciju o potrošnji i CO2 emisiji za kupce vozila, ali i veći iznos poreza u onim državama u kojima se porez obračunava i temeljem CO2 emisija. A mi smo upravo takva država – naš Poseban porez na motorna vozila (PPMV), poznat i kao trošarina, računa se i temeljem CO2 ispuha, što znači da bi po sadašnjem načinu izračunavanja trošarine novi automobili trebali (dodatno) poskupjeti kad 1. siječnja 2021. na snagu stupi WLTP u punom obujmu. Zasad se prilikom obračunavanja trošarine koristi korelirani NEDC, ali tako će biti još samo do kraja ove godine. Zato je u pripremi novi način obračunavanja trošarine koji bi trebao spriječiti drastičan rast cijena novih automobila nakon 1. siječnja 2021. godine., više pročitajte OVDJE

0
Zanima nas što mislite, molimo komentirajtex