Zbog pandemije i ekonomske krize koju je izazvala poljoprivrednici imaju sve više teškoća s plasmanom proizvoda. U tim uvjetima u prvi plan ponovno izbija tri desetljeća star problem raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Zakon se dosad mijenjao 20-ak puta, bez uspjeha. Ratari, stočari, ali i ostali – do zemljišta teško dolaze, a bez zemlje nema ni poljoprivrede.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u večerašnjem je HRT-ovom Dnevniku zahvalila svim poljoprivrednicima koji su za vrijeme pandemije radili i proizvodili, dodavši da zahvaljujući prije svega tome hrvatska poljoprivreda ima solidne statističke podatke za prvih šest mjeseci.

Između ostalog Vučković je istaknula da je u prvih šest mjeseci ove godine unatoč pandemiji vrijednost otkupljenih proizvoda voća nešto više od 15 posto viša u odnosu na isto razdoblje 2019., a vrijednost u sektoru povrća niža je za manje od 2 posto. Donosi HRT

– Uskoro će slijediti nove, dodatne mjere, najavila je Vučković.

Rekla je da nema zastoja s poticajima te da neće biti zastoja s investicijama.

– Želim hrvatskim poljoprivrednicima poručiti da se mogu osjećati – naravno, problema će biti, ali da se mogu osjećati sigurno što se tiče potpora i otklanjanja prepreka u lancu opskrbe, poručila je.

Mogu li poljoprivrednici očekivati i veće iznose potpora?

– Što se tiče najvećeg dijela sredstava, znači, onog dijela koji se odnosi na zajedničku poljoprivrednu politiku, hrvatske poljoprivrednike očekuje otprilike oko 4,5 milijarde eura, rekla je Vučković, dodavši da je to oprezna procjena te da ona misli da će sredstva biti i nešto veća.

Što se tiče mljekarstva i Meggleovog gašenja proizvodnje u Hrvatskoj, Vučković je rekla da ima određena očekivanja da bi ta konkretna situacija mogla završiti dobro.

– Oni koji proizvode mlijeko su prilično sigurni da će se taj njihov proizvod nastaviti otkupljivati, a za sve drugo pričekala bih određene dogovore koji se ovih dana spominju i u hrvatskim medijima, rekla je Vučković, dodavši da je mljekarski sektor godinama u krizi.

Poljoprivrednici čekaju novi zakon

Obitelj Brlošić već 17 godina radi na parceli državnoga zemljišta. Siju isključivo ratarske kulture. Da bi ih zamijenili i povećali prihod, u zemlju trebaju uložiti.

– Mi smo već 15 puta gotovo mijenjali ugovore, produžavali. Očekujemo da se barem na 20 godina dobije, potpiše jedan ugovor koji će dati sigurnost toj proizvodnji, kaže Mato Brlošić iz Piškorevaca.

– U najboljem slučaju dobro bi došla prodaja tog zemljišta. Onda bi znali točno tko je poljoprivrednik, a tko je hobi-poljoprivrednik, kaže Tomislav Brlošić.

Bez državne zemlje ne bi ni Mario mogao utoviti 120 grla. No sada ih nema komu prodati.

– Sad je cijena s junadima katastrofa. Niti ima kupaca. I ne znamo što raditi. Ovo, ako ovako nastavi, nećemo više ni hraniti, nit ćemo više toviti, kaže Mario Milušić iz Piškorevaca. 

Uz to što ih uzgaja, Goran Jančo iz Punitovaca svoje svinje i prerađuje.

– Ono što je realna opasnost je da smo mi potkapacitirani i s proizvodnjom prasadi i s proizvodnjom svinja i s klaoničkim kapacitetima. I bojimo se da u takav neki veći klaonički sustav, u slučaju ulaska korone, da će doći do urušavanja tržišta, kaže Jančo.

Samo bi dobar Zakon o poljoprivrednom državnom zemljištu, tvrde, mogao osigurati povećanje proizvodnje.

– Bez njega nema ni poljoprivrede ni razvoja i da se donese zakon o trgovačkoj praksi gdje se štiti hrvatska proizvodnja u trgovačkim centrima da se prodaje hrvatski proizvod u određenome postotku, kaže Stanko Zdravčević iz Beketinaca.

– Sve zemljište koje je određeno za obiteljska poljoprivredna gospodarstva nije trajno riješeno. Sve zemljište koje je bilo određeno za velike firme je trajno riješeno. Dakle, tu smo apsolutno neizjednačeni, kaže Mato Brlošić.

Zato što prije žele znati na čemu su. Jer računaju na više od 200 tisuća hektara državne zemlje.