HRVATSKU već u listopadu, kako sada stvari stoje, čeka prava eksplozija ovrha, što će dodatno zakomplicirati koronakrizom ionako otežanu socijalnu situaciju u zemlji.
Naime, osim što bi se sredinom listopada trebale deblokirati u jeku koronakrize “zamrznute” ovrhe, iz javnobilježničkih bi ureda, prema procjenama samih javnih bilježnika, moglo izaći još i do 350.000 novih ovrha. Mahom je, kaže nam zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek, riječ o dugovima građana prema javnim i komunalnim poduzećima te prema telekomima.
Čeka nas lavina novih ovrha
“O konkretnoj brojci je jako teško govoriti, no moguće je da bude 300.000 do 350.000 novih ovrha, budući da je moratorij dugo trajao, a mnogi nisu plaćali račune. Moratorij je bio opravdan u određenom trenutku, ali računi se moraju plaćati i mora se uspostaviti uredan platni promet. U protivnom ulazimo u zatvoreni krug neplaćanja u kojem pomaganjem jednima odmažemo drugima jer nemojmo zaboraviti da sva ta poduzeća kojima dužnici nisu plaćali imaju svoje zaposlenike koje također moraju platiti. U biti, pomaganjem jednima odmaže se drugima”, kaže Ježek za Index.
Moratorij na ovrhe je, podsjetimo, jedna od mjera kojima je vlada pokušala pomoći građanima nakon što je izbila pandemija koronavirusa. No, moratorij istječe 18. listopada i, po svemu sudeći, Banski ga dvori neće produžavati. To znači da će ponovno doći do blokade u jeku koronakrize deblokiranih računa, kao i da će ponovno krenuti prisilne naplate potraživanja. Dodamo li tome i da dio građana u vrijeme moratorija također nije plaćao račune, a da su vjerovnici to uredno bilježili i javnim bilježnicima slali zahtjeve za provođenjem ovrha, ali da oni, zbog vladinih mjera “zamrzavanja” ovrha, nisu pokretali postupke i građane obavještavali o njima, jesenska eksplozija nenaplaćenih dugova sasvim je izgledan scenarij.
Pod ovrhom 238.000 građana, neplaćeni dugovi im dosežu skoro 17 milijardi kuna
Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je krajem ožujka bilo više od 238.000 građana s računima u blokadi, a njihov je ukupan dug iznosio oko 16,57 milijardi kuna. Blokirani građani su najveća nepodmirena dugovanja imali prema bankama i ostalim financijskim institucijama, poput osiguravajućih i kartičarskih kuća: na nepodmirene dugove prema financijskom sektoru otpadalo je više od trećine svih dugovanja blokiranih. Svaku petu kunu blokirani su dugovali državi, kako središnjoj tako i lokalnim vlastima, dok je ostatak dugovanja raspoređen među javnim i komunalnim poduzećima te telekomima. Dio dugovanja, preko 650 milijuna kuna, odnosi se, kako pokazuju podaci Fine, i na dugovanja građana prema drugim građanima.
