Udio gotovinskih kredita u kreditima građana iznosio je 2015. godine 32 posto, danas je čak 68 posto! U pet godina više se nego udvostručio nenamjenski dug stanovništva, a promijenjena mu je i valutna struktura: udio kunskih kredita bez valutne klauzule povećao se s tadašnjih 46,7 posto na 76,1 posto.

Posljednjih su godina gotovinci rasli tolikim intenzitetom da je i HNB intervenirao i zatražio od banaka strože uvjete odobravanja. Intenzivan je bio i rast kartičarskih kredita; sa 3,7 milijardi kuna povećali su se na 6,7 milijardi, dok su autokrediti, koje banke zadnjih nekoliko godina više ne vode kao zasebnu kategoriju, rasli s milijardu kuna na 3,7 milijardi.

Raste udio kunskih kredita

Prema podacima iz najnovije publikacije Hrvatske udruge banaka, objavljene uz lajtmotiv „Banke u Hrvatskoj unatoč pandemiji zadržavaju kreditnu aktivnost”, sada brže rastu stambeni krediti: u srpnju visokih 8,8 posto u odnosu na srpanj 2019., dok su gotovinci u tom razdoblju gotovo stagnirali – građani nisu posegnuli za kratkoročnim zaduživanjem. Ukupni plasmani banaka iznosili su 234,3 milijarde kuna potkraj srpnja, što je 3,8 posto više nego u srpnju 2019. Prosjek međugodišnjih stopa rasta za prvih sedam mjeseci također je iznosio 3,8 posto, dok je isti pokazatelj 2019. iznosio 2,7 posto – ističu iz HUB-a te dodaju da su ukupni krediti odobreni kućanstvima iznosili oko 135 milijardi kuna potkraj srpnja, što je 4,1 posto više nego lani i 0,5 posto više nego prije izbijanja pandemije.

Udio stambenih kredita sada raste, dijelom jer se građani zadužuju da bi obnovili potresom uništene nekretnine, a dijelom i zbog posljednje tranše kredita sa subvencioniranom kamatom, no njihov je udio u kreditima stanovništva od 2015. pao sa 47,4 na 44,3 posto. Udio kunskih stambenih kredita bez valutne klauzule u tom se razdoblju utrostručio; sa 9,5 posto porastao je na 31,3 posto. Istodobno su krediti poduzećima rasli pet posto više nego u srpnju 2019., na 85,6 milijardi kuna, što je i 2,2 posto više nego prije izbijanja pandemije u veljači. Krediti su naglo povećani u ožujku, kada su mnoga poduzeća pohrlila po kredite za likvidnost kako bi lakše prebrodila zatvaranje gospodarskih aktivnosti. Banke su zadovoljile naglo povećanu potražnju za tim kreditima od kojih je dio u međuvremenu vraćen, kao i potražnju za refinanciranjem starijih kredita – kažu u HUB-u.

Kamate u padu

Novoodobreni krediti poduzećima u razdoblju od ožujka do srpnja dosegnuli su 64,4 milijarde kuna, što je za čak 31,2 posto više od bruto novoodobrenih kredita u istom razdoblju 2019. U skladu s rastom kreditiranja, rastao je i udio neto kamatnog prihoda u strukturi zarade banaka u drugom kvartalu, na 65,8 posto, što je 3,9 postotnih bodova više nego u istom kvartalu 2019., iako kamatne stope padaju. U lipnju su kamate na stambene kredite iznosile oko tri posto, a među zemljama članicama EU, veće su na ovu vrstu kredita u Litvi i Latviji te u svim novim članicama izvan europodručja.

Prosječna je kamatna stopa na potrošačke kredite iznosila 4,9 posto u lipnju, a viša je u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu i Danskoj, Velikoj Britaniji te u većini članica izvan europodručja. Na dopušteno prekoračenje prosječna kamata iznosi 7,9 posto, na kratkoročne kredite poduzećima 2,8 posto, a na dugoročne kredite poduzećima prosjek je 3,7 posto. Međugodišnja stopa rasta depozita stanovništva u travnju je iznosila šest posto, a u sektoru poduzeća 18,7 posto. Depoziti čine 77 posto izvora za financiranje plasmana, 18 posto financira se iz kapitala, a šest posto iz inozemne pasive. Piše Valentina Wiesner/Večernji list