Malo kada je nakon glavnog dijela turističke sezone postignut takav konsenzus struke oko njezinih rezultata kao ove, komplicirane i nepredvidive godine, piše Slobodna Dalmacija.

Dosadašnjim rezultatima, ostvarenim u gotovo već otpisanoj turističkoj sezoni, u turističkom sektoru su zadovoljni podjednako oni koji su izravno realizirali taj turistički promet kao i državne institucije. Vidjelo se to i čulo na predstavljanju ostvarenja u prvih osam turističkih mjeseci ove godine u kojima je u Hrvatskoj u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru registrirano 6,8 milijuna dolazaka i 47,6 milijuna noćenja.

Doseglo se tako 41 posto dolazaka i 53 posto noćenja iz 2019. godine, čemu se realno gotovo nitko unutar turističke struke nije nadao u ovoj godini. Prognoze su, podsjetimo, sezale do maksimalno trećine lanjskog prometa.

– Iza nas je, s obzirom na okolnosti, veoma uspješnih osam mjeseci turističke godine u kojoj su turistički djelatnici i oni koji rade u djelatnostima vezanim uz turizam pokazali kako su izuzetno prilagodljiviji i inovativni. Ova Vlada prepoznaje turizam i sve dosadašnje mjere, od samog početka pandemije, pred ljeto i sad za nastavak godine, na kojima smo surađivali s brojnim dionicima unutar i izvan sektora, stvorile su temelje za ove rezultate – kazala je Nikolina Brnjac, ministrica turizma u petak na prezentaciji dosadašnjih rezultata ovogodišnje sezone, uz koju su bili predstavnici svih najvažnijih strukovnih udruga čiji djelatnici su taj fizički promet i realizirali.

Tijekom prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri (11,9 milijuna), u Primorsko-goranskoj županiji (9,7 milijuna), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 8,6 milijuna noćenja. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 8,3 milijuna noćenja i Šibensko-kninska županija s 3,6 milijuna noćenja.

Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 2,5 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija 1,7 milijuna noćenja, dok je Zagreb ostvario 550 tisuća noćenja. Pri tome su hoteli s 4 zvjezdice bili 10 posto popunjeniji od prosjeka, ali prihodi su bili 10-15 posto niži od fizičkih pokazatelja.

– Treba istaknuti da je prvi preduvjet za cijeli obavljeni turistički posao bilo pravovremeno reagiranje Vlade koja je još u svibnju definirala 10 zemalja prema kojima se otvaramo za turistička kretanja, što su pratile i kvalitetne upute epidemiologa s mjerama zaštite koje su imale učinak. S druge strane, turistički radnici i kompanije učinile su sve za zaštitu gostiju i pripremu objekata i načina rada u posebnim okolnostima. Sektor je bio jedinstven, sve udruge su dnevno komunicirale, kreirale preporuke, sugestije, bila je to dnevna borba za svakog gosta i to je neki dobar put za ubuduće – kazao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

No, dobri rezultati turističkog prometa u kolovozu nametnuli su hotelijerima i problem naknade za zaposlene, jer po sadašnjim pravilima pomoći koju Vlada RH pruža za očuvanje radnih mjesta u turizmu, svi koji su imali iznad 60 posto lanjskog prometa nemaju pravo na tu naknadu.

Ona se, naime, obračunava iz mjeseca u mjesec pa su hotelijeri zabrinuti hoće li zbog dobrog prometa u kolovozu ostati bez pomoći Vlade.

– Može se dogoditi da zbog dobrog prometa u kolovozu po sadašnjim kriterijima neki neće imati pravo na naknadu za zaposlene. Zato je HUT u petak zajedno sa svim ostalim udrugama na sjednici Upravnog vijeća predložio da se pored modela obračuna mjesec za mjesec, usvoji još jedan model gdje bi se kompanije mogle odlučiti da li žele takav obračun ili model kumulativnog prometa. Jedini pokazatelj stvarno odrađenog posla je kumulativ, jer to što je netko jedan mjesec radio bolje, ne govori ništa. Mi smo predložili da se radi kumulativ i da turističke kompanije imaju pravo do konca rujna same odlučiti i opredijeliti se za jedan od ta dva modela. Netko će htjeti mjesec za mjesec, a netko kumulativ i za to za što se odluče, tako će im se obračunavati do kraja godine. Trebali smo HZZO-u dostaviti podatke koje kompanije žele kumulativni model i koliko je to financijsko opterećenje i mi smo to poslali, a oni će razmotriti. Od 51 kompanije koju smo anketirali, 83 posto njih je bilo za kumulativni model – kazao je Veljko Ostojić.

Ako se prijedlog HUT-a prihvati, bolji srpanj i kolovoz ne bi se trebali negativno odraziti na pomoć koju država od početka pandemije pruža turističko-ugostiteljskom sektoru kroz naknadu za plaće zaposlenih, dok u Hrvatskoj turističkoj zajednici intenzivno rade na daljnjoj tržišnoj prisutnosti u svijetu i marketinškim porukama za posezonu.

– U tijeku su završne pripreme za provedbu aktivnosti koje će za cilj imati promociju posezone tijekom koje ćemo u fokus promidžbe staviti nautiku, kontinentalnu ponudu, eno-gastronomiju te ponudu hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode. Kroz rujan ćemo provesti kampanju na najvažnijim tržištima u sklopu koje ćemo svim turistima izraziti zahvalnost na iskazanom povjerenju – najavio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.