Mjere koje se mijenjaju, prilagođavaju, ignoriraju, dvojako tumače – uzrokovale su gubitak povjerenja kod nekih građana. Kulminacija je bila kada je na zagrebački glavni trg izašlo nekoliko tisuća ljudi prosvjedujući i kršeći pritom sve epidemiološke savjete.

Je li festival slobode prosvjed protiv mjera ili protiv znanosti? I jesu li sloboda i pravo na život bez maske važniji od slobode drugih i prava na zdravlje u ovo doba pandemije. Može li uopće sloboda biti bez odgovornosti? Piše Dnevnik.hr

Kažnjen dok je bio sam u polju

Dragutinu Hanžeku iz Grede kraj Maruševca još u ožujku je izrečena mjera samoizolacije. No on ju je prekršio! ”Natovario sam gnoj i odvezao sam ga u polje. Netko me je prijavio i došla je policija. Drugi dan su mi donijeli čestitku od osam tisuća kuna”, priča Dragutin.

Bivši požeški gradonačelnik, donedavni čelnik Stožera Požeško-slavonske županije iz istog razloga je smijenjen. ”Jedan izlazak ispred kuće, svega par koraka s djetetom od par minuta je ispala jedna takva histerija i senzacija kao da smo napravili ne znam što ja i sin”, govori Vedran Neferović, bivši načelnik Stožera civilne zaštite Požeško-slavonske županije.

Jedan od sinova Ane Begić iz Zagreba je obolio, pa je i drugi bio u izolaciji. Da ne ugroze majku, inače transplantiranu osobu, spavali su čak i u autu, a kući nisu dolazili. No probleme Begići nisu izbjegli. ”Zovu susjedi i nama policija kuca na vrata. ‘Dobar dan. Igor i Alen prekršili karantenu, izolaciju”’, priča Ana.

Stigmatizacija okoline

To su ljudi kojima je korona kriza uistinu zagorčala život. Neferovići su pokupili virus. Anin sin također. Dragutin je proveo gotovo dva mjeseca, što u samoizolaciji, što bez posla.

Osim što su imali i zdravstvene pa i financijske posljedice, trpe i stigmatizaciju okoline. ”Čim izađeš na balkon zovu policiju, odmah je kuga tu. Došao je jedan moj bratić i donio križ da me zeza. Zamislite vi kamo je to otišlo. Kao da sam ja vampir, ljudi Božji”, ispričao je Dragutin Hanžek.

“Susjedi su nas izbjegavali kao da imamo kugu. Ja u lift, oni iz lifta van”, kaže Ana.

Sve se promijenilo. Virus je nametnuo neka nova pravila. Novo normalno postalo je mnogima nenormalno.

”Dugo vrijeme živimo u situaciji u kojoj se iz dana u dan izmjenjuju informacije. I to djeluje na ljude na način da su se neki počeli ponašati tako da kažu: ‘Ok, neću se držati ničega, pa što bude’. Neki su preplašeni pa počnu vjerovati da su tu neke više sile u pitanju koje im rade o glavi”, objašnjava Sena Puhovski iz Zagrebačkog psihološkog društva.

Sumnja u opravdanost mjera

Neke slobode su ograničene. I to je činjenica. No mnogi sumnjaju u opravdanost mjera. Stvaraju se i teorije zavjere – da nas žele porobiti, čipirati. Stotine mrtvih, tisuće oboljelih samo u našoj zemlji. Jedni u službene podatke vjeruju, drugi ne.

Početno zajedništvo koje nas je zimus spojilo, prerasta u novu podjelu koju stručnjaci zovu ratom između znanosti i mišljenja. ”To je proces polarizacije koji se dogodio. Uz sve one ideološke koje imamo, sad opet imamo i to je li to zavjera ili ne”, ističe sociolog dr. Renato Matić.

Sociolog Matić kaže da ovo nije prvi put da se sukobljava znanost i mišljenje pojedinca. ”Dovoljno je sjetiti se sudbine ljudi kao što su Giordano Bruno, Nikole Kopernika, Galilea Galileija, da ne idemo još dalje u povijest”, podsjeća Matić.

Poruke s prosvjeda: COVID je laž

Na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića u subotu nije gorio Giordano Bruno, već maska. Prvi put nakon dugo vremena na trgu gužva.

Upitne epidemiološke mjere, od distanci no maski, no zato su bile poruke: “COVID je laž”, rekao je jedan prosvjednik.

Uz osmijehe i pjesmu, zdravorazumska pitanja i činjenice, bilo je i nerazumnih ponašanja, poput gađanja hitne pomoći.

”Incident su napravili djelatnici Hitne pomoći. Oni su išli po pacijenta koji uopće nije bio na Trgu, nego 100 metara iza Trga. Imali su tri načina da dođu do njega, a izabrali su najgori, najteži i najdalji put kroz gomilu od 5000 ljudi”, poručio je Velimir Ponoš iz inicijative ”Za prava i slobodu”. Kažu da je Hitna ometala njihov prosvjed.

Festival bez političkih konotacija

Okupljanje pobornika koji vjeruje da je zemlja ravna ploča, antivakserski parti, radikalno desničarski dernek – svakakvi su se epiteti vezali uz prosvjed.

”Poznata je činjenica da se u europskim zemljama oko te ideje ujedinila i radikalna desnica i ljevica. Kod nas je tu nišu iskoristio dio radikalne desnice”, kaže sociolog Matić.

Iz organizacije se ograđuju od bilo kakvih političkih konotacija. Kažu, festival je bio demokratski način izražavanja vlastitog mišljenja. Na pitanje znači li to da ljudi koji se okupili na prosvjedu na vjeruju da COVID-19 uopće ne postoji, Ponoš kaže: ”Virusa ima, virusa je bilo i virusa će biti i to je potpuno jasno. Mi trebamo sve preispitivati, cijeli taj fenomen”.

”Ne narušavam ničiju slobodu”

Struka je odmah reagirala. ”Poruke i tvrdnje koje su znanstveno neutemeljene, a odaslane su s tog skupa obmanjuju javnost i zapravo onemogućavaju kvalitetnu borbu s pandemijom i predstavljaju društveno neodgovorno ponašanje”, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić o festivalu slobode.

”Otići pred domove umirovljenika i govoriti kako je korona mačji kašalj. To sam vidio da rade, to je katastrofa. Ovo drugo, ako ljudi prosvjeduju protiv maski, to je u redu”, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović.

Možda je nije osobno palio, ali Velimir Ponoš kaže kako je za njega maska potpuno nepotrebna. Ne bi je nosio u javnomprijevozu: ”Ja ne narušavam ničiju slobodu. Zdrav čovjek ne može narušavati ikoga i išta i to je obična izmišljotina”, poručio je.

Dva stava bez zajedničkog jezika 

Velimir je ne nosi jer je zdrav ko dren, kaže. Ana Begić je transplantirana. Svaki, i najmanji rizik, za nju znači ples po rubu.
On želi biti slobodan od maske, a ona slobodu da izađe van bez ugroze zdravlja.

”Ja mislim da COVID-19 postoji. Ima tu i dijela politike i farmaceutskih tvrtki. Nemam ja ništa protiv toga što ugrožava svoje zdravlje, ali neka drži distancu i neka nosi masku i neka ne ugrožava mene i ostale”, kaže Ana. Dva mišljenja i stava koja ne nalaze zajednički jezik. Kako je došlo do ovoga?

”Ovdje su neke vrlo ozbiljne greške u koracima Stožera dovele još dodatno u zabludu”, smatra sociolog Renato Matić.

Nedosljednosti u odlukama Stožera

Dragutin Hanžek je podsjetio i na događaj kada je premijer Andrej Plenković u Zadru bio u kontaktu sa zaraženim tenisačem Novakom Đokovićem.

”Tu su te nedosljednosti u odlukama. Ako je skup naše stranke onda se može, kad nije onda se ne može. Na primjer, vas deset koji sad tu stojite, to nije u redu. Hoću reći da su nedosljednosti u radu Stožera na neki način dali vjetar u leđa prosvjedu”, objašnjava sociolog Renato Matić.

To što se dogodilo, događa se diljem svijeta. Nije Hrvatska izuzetak.
Epidemiološke mjere su posvuda. Mijenjaju se iz dana u dan. Ljudi su nervozni, zabrinuti, ljutiti. Preispituju, sumnjaju.

“Znanost nije savršena. Mijenja se. Saznajemo stalno nove stvari, no znanost je najbolje što imamo. Znanost nam je omogućila lijekove i kompjutere na kojima svi ti ljudi tipkaju svoja mišljenja”, kaže Sena Puhovski.

Korona nije samo testiranje imuniteta

Voltaire je na kraju i sam rekao: ”Ja se ne slažem niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do smrti braniti tvoje pravo da ih izgovoriš”. To je jedno od načela demokracije. I dok ostaju na mišljenjima koja ne ugrožavaju slobode drugih, sve je u redu.

Korona je test ne samo toga koliko smo otporni na novi soj virusa, već koliko smo solidarni, koliko smo razumni u situaciji u kojoj baš nikome nije lako niti jednostavno.

Nije ovo prvi opasan virus. Španjolska gripa ubila je desetke milijuna. COVID je zarazio isto toliko. Možda sve ovo za par mjeseci postane povijest, možda ode kako je i došao. Normalno je sumnjati. No je li opasnije sumnjati, ignorirati, a da pritom ne znamo što taj virus može ili ne može? Zasad se čini razumnijim i logičnijim ponašati se u skladu kako nam to savjetuju oni koji znaju više. Oni koji su svoje živote posvetili očuvanju zdravlja. Piše Dnevnik.hr