Iako prva ovogodišnja predsjednička debata nema pobjednika, gubitnici su jasni kao dan; više od 100 milijuna Amerikanaca koji su taj užas od jedva gledljivog programa pratili putem svojih malih ekrana. Piše Tea Trubić Macan Jutarnji list

Bilo je to 90 vatrenih minuta u kojima su frcale tenzije i ad hominem napadi koje novija američka politika ne pamti.

Nezahvalnu zadaću obuzdavanja uzavrelih strasti, koje su na samome početku eskalirale van granica dobrog ukusa, imao je novinar Fox Newsa Chris Wallace koji je organizirao predsjedničku debatu u šest tematskih cjelina od po 15 minuta. 

Predsjednik Donald Trump nešto je uspješnije dominirao debatom, ali je zbog stalnih upadica u govore svog protukandidata Joea Bidena u nekoliko navrata bio opomenut, zbog čega je njegova taktika izgubila na učinkovitosti.

Prve ankete pokazale su da gledatelji manjom većinom smatraju da je Biden bio pobjednik debate. No, valja podsjetiti da je Trump i 2016. bio ‘gubitnik’ debate, pa je svejedno uspio osvojiti 270 elektora koliko ih je potrebno za ulazak u Bijelu kuću. 

Pitanje svih pitanja na koje je u ovome trenutku nemoguće dati točan odgovor je – hoće li debata utjecati na ishod predsjedničkih izbora? Teško. Osobito ako se u obzir uzme činjenica da je do početka sinoćnje debate već milijun Amerikanaca ispunilo svoju građansku dužnost, u onim saveznim državama koje registriranim biračima nude mogućnost ranijeg glasanja. Međutim, anketa Reutersa i Ipsosa, provedena između 22. i 24. rujna, pokazuje da je oko 17 posto Bidenovih i Trumpovih birača spremno promijeniti mišljenje. Njima bi se mogli pridružiti i 9 posto neodlučnih registriranih birača koji će, po svemu sudeći, svoje mišljenje donijeti tek 2. studenog, dan prije održavanja izbora.

Ispod donosimo pet zaključaka nakon prve predsjedničke debate:

1. Debata nije bila dobra

Možda je bilo naivno očekivati da će jedan voditelj, neovisno o svojim kvalifikacijama, samostalno uspjeti obuzdati tenzije i napade na osobnoj razini, ali to Chrisu Wallaceu sinoć naprosto nije pošlo za rukom, zbog čega je program bio na rubu gledljivosti.

Očekivanja od Chrisa Wallacea bila su utoliko veća jer je njegov nedavni intervju s Donaldom Trumpom odjeknuo poput bombe, zato što je predsjedniku tijekom programa uživo ispravljao netočne činjenice.

Ono što je sinoć osobito iskočilo od uobičajene prakse, jest činjenica da se moderator u nekoliko prilika dodvoravao aktualnom predsjedniku, ali uz dozu i više nego očite ironije. 

„Gospodine predsjedniče, bit ćete jako sretni jer sada krećemo na vašu omiljenu tematsku cjelinu; zakon i red.“ izjavio je Wallace pokušavajući tako spriječiti Trumpa da prekida svog protukandidata. 

2. Biden je izdržao, ali jedva

Glavna taktika Donalda Trumpa bila je isprovocirati Joea Bidena. Zanimljivo, na tu se taktiku u normalnim okolnostima najčešće odlučuju ‘izazivači’, a ne aktualni predsjednici, čime je Donald Trump priznao bolnu činjenicu; da je svjestan do koje mjere u predizbornim anketama zaostaje za svojim protukandidatom. 

Bidenova taktika bila je držati se činjenica i ne nasjedati na Trumpove provokacije, što je odradio više-manje uspješno.

U nekoliko je prilika ipak izgubio živce, pa je svog protukandidata nazvao ‘klaunom’, a čak mu je rekao i da ‘začepi’, zbog čega mu se brže-bolje ispričao.

3. Biden se ogradio od ‘demokratskog socijalizma’

Trumpov stožer svoju biračku bazu već tjednima plaši svoju ‘duhom demokratskog socijalizma’ koji Americi prijeti u slučaju pobjede ljevice, pa je i bilo za očekivati da će se Joe Biden na to referirati. 

„Ja sam Demokratska stranka i ja trenutno biram njezine ciljeve.“ odlučno je rekao Biden, a reagirao je i kada je Trump pokušao povezati Bidenov plan zdravstvene skrbi s Berniejem Sandersom. 

„Činjenica je da sam ja bio taj koji je porazio Bernieja Sandersa.“ upozorio je gledatelje.

„Ne baš uvjerljivo“ odgovorio je Trump, na što je Biden Amerikance podsjetio da je na predizborima Demokratske stranke osvojio 2,600 delegata, dvostruko više od glavnog rivala, demokratskog socijalista Bernieja Sandersa.

4. Trumpova porezna prijava nije bila ‘zvijezda večeri’

Budući da je samo 24 sata prije prve debate objavljen eksplozivni članak New York Timesa u kojem se raskrinkala porezna politika aktualnog predsjednika, očekivalo se da će pitanje Trumpove porezne prijave zasjeniti cijelu večer.

Tome u prilog išla je i objava Bidenove porezne kartice nedugo prije službenog početka debate. Iz prijave koju je predao 2019. godine može se vidjeti da je bivši potpredsjednik samo 2019. platio gotovo 300.000 dolara federalnog poreza.

No, to se ipak nije dogodilo. Barem ne u onoj mjeri u kojoj se to očekivalo.

Joe Biden nakratko je spomenuo iznos od 750 dolara, koliko je Trump platio u federalnu blagajnu 2017. godine, ali zapravo je propustio je ‘zakucati’ argument o Trumpu kao lošem biznismenu.

Samo nekoliko minuta kasnije i moderator Chris Wallace Trumpa je upitao koliko je točno poreza platio, a aktualni predsjednik gledateljima je rekao da ‘plaća milijune dolara’.

Biden se, zato, odlučio za taktiku da sebe prikaže kao ‘čovjeka iz naroda’, referirajući se na svoje odrastanje u Scrantonu kojim se želio približiti bijelim radnicima Pennsylvanije; onima koji su 2016. demokratima okrenuli leđa glasajući za Trumpa.

5. Covid-19 Trumpova je Ahilova peta

Sinoć se još jednom potvrdilo da je katastrofalan odgovor federalne vlade na pandemiju koronavirusa, koja je do sada odnijela više od 200.000 američkih života, najveći uteg Trumpove administracije i ozbiljna prijetnja njegovim šansama za reizbor. 

No, njegov stožer ni sinoć nije pripremio suvislu strategiju za optužbe koje su se uistinu mogle očekivati.

Biden je Trumpa podsjetio da je prije nekoliko mjeseci Amerikancima sugerirao da piju dezinficijens, ali je američki predsjednik ponovio da je bila riječ o sarkazmu. 

Bivši potpredsjednik Trumpa je napao i zbog njegove skepse prema nošenju zaštitnih maski u javnom prostoru, a osvrnuo se i na stranačke konvencije Republikanske stranke na kojima Trumpovi simpatizeri ne poštuju niti društvenu distancu.