Predsjednik Vrhovnog suda Marin Mrčela u Newsroomu N1 prije svega je komentirao prozivke predsjednika Zorana Milanovića nekih sudaca koji su zalazili u “klub” Draga Kovačevića.

Koliko, dakle, sudac mora paziti s kime se druži?

“Naravno da mora paziti, to je pitanje sudačke etike. Za suce vrijede viši standardi nego što vrijede za sve ostale, rekao bih, uključujući političare, uključujući i novinare. Sudac mora paziti da ne dolazi u kontakt s osobama koje bi mu se u postupku mogle pojaviti u svojstvu stranke, niti bi smio biti povezan s njima na način koji bi mogao utjecati na njihove nepristranost u postupku”, kazao je Mrčela.

Je li Milanovićevo komentiranje rada USKOK-a i DORH-a pritisak na te institucije, Mrčela je odgovorio da bi u tom pogledu trebalo pitati nadležne iz tih institucija da oni ocijene.

Voditeljicu Newsrooma zanimalo je koliko je Hrvatska napredovala, ili nazadovala, u posljednjih 10 godina u progonu korupcije. Odgovarajući na to pitanje, Mrčela je naveo sudbinu preporuka GRECO-a, ekspertnog tijela Vijeća Europe, koje je zaduženo za procjenu i praćenje antikorupcijske politike u zemljama članicama ili kandidatkinjama EU-a.

“Hrvatska je u prva tri kruga ocjenjivačkih područja”, rekao je Mrčela, a to se odnosilo na preporuke iz 2002., 2005. i 2009., “dobila 32 preporuke i ispunila 31 i pol.”

“U četvrtom krugu je dobila 11 preporuka, a ispunila ih je pet”, rekao je.

“Te preporuke ne traže promjenu Ustava, promjenu zakona, te preporuke su jednostavno provedive samo je potrebna politička volja”, kazao je.

Kao primjer je naveo to što se četvrti krug preporuka GRECO-a odnosi “na zastupnike u Saboru i taj famozni kodeks koji nije donesen”. Objasnio je da bi kodeks saborskih zastupnika bio kao svaki drugi, te da bi se sličan takav kodeks odnosio i na članove Vlade.

“Kako postupati kad se primaju određeni darovi, treba li prijaviti kontakte s trećim osobama, treba li prijaviti kontakte s lobistima, koji nisu zabranjeni, samo je pitanje treba li ih prijaviti, kako se zastupnik treba ponašati nakon što mu prestane mandat, postoje li ograničenja z poslovima koje može obavljati nakon i za vrijeme trajanja mandata”, nabrojao je Mrčela nekoliko primjera onoga što bi takav kodeks uređivao, a što bi se ticalo i sprečavanja korupcije.

“U petom krugu preporuka GRECO-a Republika Hrvatska je dobila 17 preporuka”, kazao je i dodao da se 12 tiče državnih vlasti, a dvije za Povjerenstvo o odlučivanju o sukobu interesa.

Tu se, naveo je, govori o pravu povjerenstva da dobije svaki traženi podatak, te o jasno propisanim sankcijama koje može donijeti za one koje utvrdi da su u prekršaju.