Iako se čini da u HSS-u vrije nezadovoljstvo nekih članova likom i djelom predsjednika Kreše Beljaka, on tvrdi da je stranka stabilna i da ide dalje. Priču da ga je Glavni odbor izbacio iz stranke nazvao je znanstvenom fantastikom, pojasnivši kako to stranačko tijelo ne može to učiniti čak i da želi. Prethodno je članica Glavnog odbora, gradonačelnica Orahovice Ana-Marija Petin, izjavila da je Beljak izbačen. Prenosi Jutarnji list

Je li situacija u stranci doista stabilna?

– Što se mene tiče, jest. Što se tiče legalno izabranih stranačkih tijela.

U srpnju ste ponovno izabrani za predsjednika HSS-a na četiri godine. Mislite li da možete stranci vratiti narušeni rejting i voditi je do izbornih pobjeda ili ste možda spremni i svojevoljno odstupiti s čelnog mjesta, što priželjkuju vaši unutarstranački oponenti?

– Moj svojevoljni odlazak bio bi prevara ljudi koji su na stranačkim izborima glasali za mene. Očito postoji većinska volja članstva da me se bira. Nisam ni ja zadovoljan što je HDZ dobio izbore, ali ih je dobio. Generalni problem HSS-a jest to što se već četiri ili pet godina umjesto da se radi na izgradnji politike mi bavimo samima sobom i trošimo energiju na destrukciju. U takvoj situaciji niti jednom predsjedniku stranke ne bi bilo lako. Rejting stranke će ubuduće ovisiti o tome hoće li se neke struje u stranci primiriti.

Što ćete poduzeti prema pobunjenicima koji vas uporno blate u medijima, a čini se da ih predvodi bivša saborska zastupnica Ana-Marija Petin?

– Ako se netko iz HSS-a želi kandidirati za načelnika ili gradonačelnika na izborima iduće godine, imat će moju potporu. Nemam potrebu ni za kakvim obračunima ni svađama. Neću inzistirati ni na čemu, nego ću sve članove stranke još jednom pozvati da se okrenu svojim sredinama i da na lokalnim izborima izbore što bolji rezultat za sebe i za HSS. To je bitno i zato što po Statutu HSS-a broj delegata ovisi o postotku i broju osvojenih glasova na lokalnim izborima. Tko želi ojačati svoju poziciju u stranci, neka ostvari što bolji rezultat na izborima.

Znači da nikoga nećete izbaciti iz stranke?

– Nemam tu potrebu. Ako se ljudi ne kandidiraju, sami će se izbaciti. Neka gradonačelnica Orahovice ide na izbore. Ako se ona ne želi kandidirati, HSS će kandidirati nekog drugog. Glavni cilj su nam sada lokalni izbori, a što će biti poslije – vidjet ćemo. Skupština svake godine mora usvojiti izvješće predsjednika.

Jeste li ipak vi daleko najodgovorniji za HSS-ov loš rezultat na parlamentarnim izborima? Vaša je stranka u prošlom sazivu Sabora imala pet zastupnika, a sada ih ima samo dva…

– Moja je odgovornost najveća jer sam četiri godine, uz silne greške koje sam radio, previše pristajao na kompromise. Rekao sam u izbornoj noći da ću se povući, no neki bliski suradnici su mi savjetovali da to ne radim, da prespavam… Očito je da većina u HSS-u misli da ja nisam jedini i najveći krivac, što pokazuje moj rezultat na stranačkim izborima.

Vjerojatno su i Davoru Bernardiću neki suradnicu sugerirali da se ne povlači nakon izbornog debakla, pa je on ipak podnio ostavku i nije se opet kandidirao za šefa stranke. I Zoran Milanović se nakon poraza 2016. povukao iz politike. Vi ste se ubrzo nakon poraza opet kandidirali…

– Mislim da to nije za usporedbu jer je SDP vodio glavnu riječ u Restart koaliciji. Krivnja za loš rezultat nije samo SDP-ova, kao što većina u HSS-u misli da nije krivnja za loš rezultat isključivo na meni. Svi ti moji oponenti u HSS-u koji se sada javljaju mogli su biti na izbornim listama za Sabor, ali su to odbili, naprimjer Boro Bašljan iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Petin je bila na listi, ali nije dobila dovoljno glasova da uđe u Sabor u kojem je bila zastupnica četiri godine. Što je radila? Nikad joj nisam branio da za saborskom govornicom priča i radi što god hoće, ali zadnje dvije godine mandata je gotovo nije bilo u Saboru. Jesam li ja i za to kriv?

Hoće li HSS i dalje biti vezan uz SDP?

– Mi ćemo se na ovim lokalnim izborima početi pripremati za samostalni izlazak na parlamentarne izbore 2024. godine. Ovo su kvalifikacije za mjesta na izbornim listama za izbore 2024.

U kakvim ste odnosima s Peđom Grbinom i mijenja li se s njegovim dolaskom na čelo SDP-a odnos između vaših dviju stranaka?

– S Peđom Grbinom sam u jako dobrim odnosima, kao i s drugima u SDP-u. Nikada tu nije bilo svađe. Razgovarat ćemo, vidjet ćemo kako će se on postaviti. Očekujem ovih dana njegov poziv pa ćemo biti pametniji.

Vjerujete li da će se Grbin kao predsjednik najveće oporbene stranke uspjeti nametnuti i kao stvarni šef oporbe?

– Ovisi o tome želi li on biti samo šef SDP-a ili i šef oporbe. Ako želi biti šef opozicije, onda mora okupljati oko sebe i bježati od onih koji mu sami trče u krilo. To mu je besplatan savjet.

Koji su najjači aduti HSS-a na lokalnim izborima iduće godine?

– HSS ima 450 općinskih i gradskih organizacija. Problem je što imamo premalo kandidata za načelnike i gradonačelnike.

A nemate baš ni jakih imena…

– Naravno. Na zadnjim izborima, 2017., imali smo samo 88 kandidata za načelnike i gradonačelnike, od kojih je 51 izabran. Niti jedna stranka nema tako dobar postotak izabranih. Vjerujem da ćemo ovaj put imati više kandidata, između 300 i 400. Na tome već radimo.

Hoćete li vi pokušati osvojiti još jedan mandat u Samoboru?

– Ja sam rekao da su tri mandata dovoljno. Moj sadašnji zamjenik Željko Stanec bit će bolji gradonačelnik Samobora nego što bih bio ja.

A što ćete vi raditi?

– Ja sam predsjednik stranke i saborski zastupnik. Ne mogu biti sve. Nisam ja Superman.

Dojam je da HSS u Saboru uopće ne pokušava provesti neku svoju politiku kojom bi zastupao interese svojih birača, ljudi koji žive na selu?

– Mi smo prije četiri godine krenuli u transformaciju u modernu stranku zelene ljevice, ali tu je bilo puno otpora. A u međuvremenu su se pojavile i druge političke opcije koje su zauzele to mjesto ili ga pokušavaju zauzeti, ali vjerujem da uz HSS, nakon što se konsolidiramo, drugi neće imati šanse.

Slažete li se s tvrdnjama da ste vi osobno po svom svjetonazoru više ljevičar, liberal i socijaldemokrat i po tome bliži SDP-u nego seljacima i stranci poput HSS-a, koja je tradicionalno narodnjačka, ponešto konzervativnija?

– Svatko u Hrvatskoj, pa i oni bez obrazovanja, misle da mogu komentirati politiku i svrstavati ljude i stranke lijevo ili desno. No, birači su ti koji odlučuju. To što sam ja navodno ljevije od SDP-a, možda više govori o SDP-u nego o meni. Većina možda misli da je HSS konzervativna stranka, ali to on nije bio. Smatram da HSS nema nikakve veze s narodnjačkim i konzervativnim idejama. Pročitajte govore Stjepana Radića otprije sto godina pa ćete shvatiti o čemu govorim. Bio je lijevo, a ne desno. Radić je bio izraziti antiklerikalac iako nije bio ateist. To govori o hrvatskom društvu prije sto godina u kojem je seljak htio biti napredan.

To je bilo prije sto godina. A što danas hrvatski seljak očekuje od političara koji ga zastupa?

– Danas je seljaka u Hrvatskoj manje, pet posto. HSS se više ne smije ograničavati samo na seljake kao glasače jer je stranka koja se želi ograničavati na pet posto potencijalnih glasača osuđena na propast. Nije problem ni u imenu stranke, nego u tome što je naš građanski sloj tek druga ili treća generacija u gradu i ti se ljudi vrijeđaju kad im se kaže da su seljaci. To je dobro opisao Jovan Sterija Popović u svom djelu “Pokondirena tikva”. Prenosi Jutarnji list