Veljko Miljević, odvjetnik Krešimira Peteka, direktora tvrtke Elektrocentar Petek, u N1 Studiju uživo govorio je o istrazi koja se vodi protiv njegovog branjenika Kreše Peteka u sklopu afere Janaf u kojoj je uhićen šef uprave Janafa, Dragan Kovačević.

Mirjana Prodan, suradnica Kreše Peteka, koja je obuhvaćena istragom Petek-Janaf-gradonačelnici, u kraku koji se odnosi na gradonačelnika Dražena Barišića, jučer je izašla iz istražnog zatvora u Remetincu. Na pitanje znači li to da je priznala krivnju, odvjetnik Krešimira Peteka Veljko Miljević odgovara:

“To je moguće iako se ne treba podrazumijevati. Iskazi u kaznenom postupku ne mogu se jednoznačno tumačiti, može biti od poricanja do priznanja. No, to znači da netko nije ni trebao doći u istražni zatvor, da se tamo loše osjeća, tjera ga se na određenu aktivnosti u pogledu nekih činjenica. U ovakvim predmetima u početku u istražnom zatvoru završe i osobe koje tamo nisu trebale doći, to se u početku i razumije”, rekao je Miljević i dodao:

“No, kod mene je situacija takva da to ne djeluje naročito na obranu jer, koliko znam, imali smo vremena da se dobro pripremimo. Dotična osoba je u jednom od četiri ta kaznena djela koja se mom branjeniku stavljaju na teret, zajedno s još nekim osobama od kojih su neke i prije izašle iz istražnog zatvora, pa ne čudi podatak koji do ove sekunde nisam znao. O tome nas se ne obavještava. Nije nam još omogućen uvid u spis iako ispunjavamo sve zakonske preduvjete da nam se to omogući. Ona je zaista u tom dijelu vezana na ove osobe koje su već prije nje izašle iz istražnog zatvora pa me to ne čudi. Imam stav da se radi o radnjama koje se odvijaju u pripremnim stadijima javnog nadmetanja koja raspisuju pravne osobe, javna poduzeća prije svega, i onda imate pripremni stadij u kojem se opisuju radnje u činjeničnom opisu djela za koje mislim da nisu ni u pretkaznenoj zoni, a kamoli u zoni počinjenja kaznenog djela.”

Komentirajući mogućnost promjene obrane zbog ovoga, Miljević kaže: “Svatko normalan, tko ne mora detaljno poznavati kazneni postupak, ako se nekoga snimalo godinu dana, što će mu onda branitelj, treba mu netko tko zna čitati i pisati. Imate gomilu materijala i tu se morate uputiti u to, to je obrana. Ne vjerujem da je u ovom iskazu, koji nemam niti imam uvid u spis, bilo što što se već ne nalazi u snimljenom materijalu do kojeg se došlo primjenom nekih odredaba, nadzorom. Ne očekujem ništa revolucionarno.”

Curenje informacija i proširenje istrage

O skrivenom novcu kaže da neke informacije ne bi trebale izlaziti u javnost: “Iskreno sam rekao da se postavlja pitanje jesu li sudski postupci potrebni. Ako u medijima izlaze svi materijali koji ne bi smjeli jer su tajni, prikupljeni u pretkaznenom postupku, rekao sam da je to jako pametno, toga se ne bih dosjetio kako je to raščlanjeno, ali sam bio kategoričan za dvije televizije sam jasno rekao – pitanje je koliko nam uopće treba sudski postupak, ispitivanje svjedoka koji čitaju novine.”

Miljević smatra da do proširenja istrage protiv njegovo branjenika neće doći: “Moguće je proširivati i dopunjavati istragu. Proširenje istrage protiv mog branjenika teško mogu očekivati jer bi to značilo da su onaj rad zaključno sa 17. 9. loše obavili. Ako 12 mjeseci netko neprekidno snima neku osobu, ima uvid u njezino dnevno ponašanje, a ako nemate precizirano što je u konkretnom predmetu utvrđeno, onda to znači da taj rad nije dobro obavljen. Zato ja, jer je Krešo Petek bio godinu dana pod sveobuhvatnim nadzorom, ne očekujem proširenja. A hoće li biti proširenja na druge osobe, o tom potom.”

Dodaje da je branitelj supruga kolegice zamjenice ŽDO-a poreknuo to djelo i obrazložio nelogičnosti u tome, no čim se nepto procesuira, “znači da je netko našao razloga da se ide u utvrđivanje toga”.

O curenju informacija u javnost naglasio je da je novinarski posao potreban i koristan:

“Novinari obavljaju korisnu funkciju u društvu, oni su potrebni, javnost ima prvo saznati što se zbvia u društvu i državi, posebno u pravosuđu. Ljudi kroz pravosuđe gledaju i državu. To što mi već 10 ili 11 godina imamo problem o tome kako se to javnost informira od strane određenih medija, to je problem. Problem je u tome da se iznose informacije nekažnjeno koje se ne bi smjele iznositi jer to zakon propisuje. Međutim, najradije ne bih o tome govorio, prisjetite se pred 10 godina je bio pokrenut postupak jer je bio opravdani revolt javnosti i dijela stručnih krugova da se tad objavljene informacije ne bi smjele objavljivati o velikim predmetima jer su tajne. Nakon toga su tobože započete određene radnje i nekoliko novinara je dolazilo tamo da ih se ispita o izvoru informacija. Tada je članak 29. i 30. Zakona o medijima koji je novinarima apsolutno dozvoljavao prikrivanje izvora informacija, bio liberalniji, širi i povoljniji za novinare od teksta Zakona o kaznenom postupku. Vic je u tome da je ta akcija, koju je DOORH pokrenuo, da se vidi postupaju li novinari u skladu sa Zakonom o kaznenom psotupku, neslavno završio, svi su šutjeli, postupci su obustavljeni i onda imamo situaciju da se objavljuje svašta što se ne bi smjelo.”