Dugoočekivani Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata naposljetku je napisan, a njegov nacrt prijedloga upravo je ušao u javnu raspravu, s ciljem da se do kraja godine prihvati i izglasa u Hrvatskom saboru. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dosad su bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen još 1992. godine i otada mijenjan čak 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, ovim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena potrebama ove populacije. S obzirom na to da i 25 godina od završetka Domovinskog rata, dakle, nije postojao adekvatan pravni okvir za civilne stradalnike, bilo je potrebno donijeti jedinstveni zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana njihova prava. Piše Večernji list

Invalidnina, dodatak za njegu…

Novi zakon otvara rokove za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene, kao i pogoršanja ili pojave bolesti u vezi s Domovinskom ratom. Omogućeno je korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli zbog mirovine, radnog odnosa, registriranog obrta ili dobne granice. Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlima moći će ostvariti prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom.

Zakon predviđa veći iznos osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine na temelju povećanja osnovice. Konkretno, civilni invalidi iz Domovinskog rata kao osnovno pravo mogu ostvariti osobnu invalidninu u rasponu od 114 do 3824 kune, ovisno o stupnju oštećenja organizma, a vještačenje će obavljati liječnička povjerenstva koja će djelovati u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja. Također, sada je preciznije definirano pravo na prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, poboljšan je socioekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava, a to su novčana naknada, jednokratna novčana pomoć, posebni dodatak, korištenje usluga veteranskog centra.

Novost je i uspostava evidencije civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

– Riječ je o evidenciji korisnika prava kojih u ovom trenutku imamo oko 1850. S obzirom na to da su sada otvoreni rokovi, očekujemo veći broj – kaže glavni tajnik Ministarstva Ivica Akmadža dodajući da je nezahvalno govoriti o ukupnom broju civilnih žrtava rata dok im se ne utvrdi status. Neslužbeno, u javnosti se nagađa s brojkom i do 9000 ljudi, novih korisnika.

S obzirom na to da se u javnosti i prije donošenja Zakona otvorila polemika pa se, podsjetimo, ministru Fredu Matiću spočitavalo da ovim zakonom (koji naposljetku nije donio) želi izjednačiti agresora i žrtvu, valja istaknuti da svoja prava prema ovome Zakonu mogu ostvariti državljani RH, iznimno i strani državljani ako su u trenutku stradavanja imali prebivalište ili boravište na teritoriju RH, odnosno ako ih već ne ostvaruju od države čiji su državljani ili gdje prebivaju.

– Odredbe zakona ne odnose se na, primjerice, građane hrvatske ili srpske nacionalnosti jer nacionalnost nismo ni definirali, nego govorimo o svim stradalnicima među kojima mogu biti i stranci. No zakon striktno navodi kako prava ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na RH, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja – kaže Akmadža.

Sredstva za provedbu zakona osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske, a prema projekcijama za 2021., osigurano je ukupno 30,050.023, a za 2022. godinu 40,408.623 kune.

Udruge zadovoljne

Za komentar smo zamolili i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda.

– Na Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskog rata radili smo u suradnji i partnerstvu s predstavnicima civilnih stradalnika, udrugama i pojedincima. Pravnu sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima donošenjem novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji pružit ćemo i civilnim stradalnicima. Na donošenje zakona obitelji su dugo čekale i raduje me što smo usprkos svemu što se događa ove godine uspjeli u planu da Zakon bude donesen. To je dug države i društva prema nevinim žrtvama Domovinskog rata – naglašava ministar Medved. Dakako, zanimalo nas je li finalnim rezultatom zadovoljna i Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Dakako, zanimalo nas je li finalnim rezultatom zadovoljna i Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

– Zadovoljni smo što je Zakon nakon 25 godina konačno napisan. Krucijalno je važno što predviđa naknadu za gubitak člana obitelji, dakle uvodi se obiteljska invalidnina koju naši članovi nisu imali. Dosad su prava ostvarivali samo civilni invalidi i to po zakonu iz Drugog svjetskog rata. Došlo je i do boljih uvjeta za osobe s invaliditetom, naime uspjeli smo se dogovoriti da noga i ruka branitelja bude vrednovana kao noga i ruka civila. Također, prvi put u povijesti dotakli smo se pojma ranjenog i ubijenog djeteta koji nije poznavao ni jedan zakon, čime smo pokazali da se u ratu ubijaju i ranjavaju djeca – kazala je Julijana Rosandić.

Civilni invalid iz Domovinskog rata osoba je kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog:

1. zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu koje su počinili pripadnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija od 17. 8. 1990. do 30. 6. 1996

. 2. korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko-eksplozivnih sredstava, zalutali metak i slično

3.eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu

4. eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine, izvan ratnih operacija, ali svakako u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata . Piše Večernji list