Odluka o nastavku provođenja unutarstranačkih izbora u HDZ-u donijet će se na sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke.

– S obzirom na epidemiološku situaciju ne mogu vam sa sigurnošću reći za koji ćemo se datum točno odlučiti, ali pretpostavljam da će članovi i članice stranke predsjednike i potpredsjednike svojih općinskih, gradskih i županijskih organizacija, po sustavu jedan član – jedan glas, birati idućeg mjeseca. Izbori će, vjerujem, biti 8. studenoga ili nedjelju kasnije – kaže član Predsjedništva HDZ-a. Piše Jutarnji list

Nakon izbora novih šefova i potpredsjednika HDZ-ovih lokalnih filijala slijede izbori – ali delegatski, ne neposredni – za članove općinskih, gradskih i županijskih odbora HDZ-a, vjerojatno tijekom prosinca, a završni čin dogodit će se krajem prosinca ili početkom siječnja 2021. na Općem saboru, na kojemu će se birati članovi Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a.

Proces izbora počeo je u ožujku, kada su izabrani predsjednik i zamjenik predsjednika te četiri potpredsjednika stranke. Nakon izbora Andreja Plenkovića, Tome Medveda, Olega Butkovića, Ivana Anušića, Zdravke Bušić i Branka Bačića zbog epidemiološke situacije proces izbora u vladajućoj stranci je suspendiran.

Na sjednici vrha HDZ-a prije dva tjedna odlučeno je da će se proces uskoro nastaviti, a glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić zadužen je da tijekom 14 dana, uzimajući u obzir mišljenje epidemiologa, pripremi hodogram i predloži moguće datume održavanja izbora.

Katičić jučer nije želio otkriti datum izbora, rekao je tek da će u ponedjeljak na sjednici vodstva stranke biti donesena odluka. Dodao je kako je svoj zadatak obavio i da će vrhu stranke predložiti nekoliko scenarija. Odnosno nekoliko datuma, varijanti hodograma nastavka izbornog procesa.

Konsenzus u stranci

Njegov kolega iz vodstva stranke rekao nam je jučer kako je 8. studenoga jedan od izglednijih datuma i da je konsenzus u stranci da cijeli proces, uključujući i održavanje Općeg sabora HDZ-a, treba završiti najkasnije do 15. siječnja iduće godine.

Nakon što je Plenković u ožujku uvjerljivo pobijedio svog protukandidata Miru Kovača (78,6 prema 21,4 posto glasova) i nakon što su ama baš svi članovi njegova tima (Medved, Butković, Anušić, Bušić i Bačić) pobijedili svoje rivale iz “tima za promjene” predvođene Kovačem, Milijanom Brkićem i Ivanom Penavom, te nakon što je HDZ “razbio” SDP na srpanjskim parlamentarnim izborima, mnogi članovi HDZ-a pribojavaju se da će Plenković nastavak unutarstranačkih izbora pokušati iskoristiti za zadnji čin čišćenja stranke od svih oponenata i “desnih elemenata”.

– Naravno da predsjednik bilo koje stranke, ne samo u Hrvatskoj, ulaže napore da na stranačkim izborima pobijede ljudi koji su mu politički najbliži. Ali takve paranoidne kvalifikacije koje dolaze najčešće s krajnje desnice, da će Plenković počistiti stranku od svakoga tko se s njim ne slaže, u svemu su besmislica. Siguran sam da će on biti jako zainteresiran da njegovi kandidati postanu šefovi najjačih stranačkih organizacija, primjerice zagrebačke ili splitske. Ali da će se miješati u izbor vodstva stranke u svim gradovima i općinama, potpuno je promašena teza. Niti je za to zainteresiran, niti bi to bilo moguće izvesti – tvrdi izvor iz HDZ-a.

Bliske osobe

Većina naših sugovornika smatra da će vrh HDZ-a na čelu s Plenkovićem puno truda uložiti kako bi instalirao njima bliske osobe na čelo nekoliko najjačih organizacija, a svakako na čelo zagrebačkog i splitskog HDZ-a.

– Prvi put nakon Tuđmanove ere HDZ u Zagrebu ima šansu pobijediti na lokalnim izborima u svibnju 2021. Stoga je jako važno tko će postati šef zagrebačkog HDZ-a. Koliko mi je poznato, Domagoj Ivan Milošević, koji je sve donedavno vodio javnu kampanju za gradonačelnika, odustao je i vjerojatno se neće kandidirati ni za šefa zagrebačkog HDZ-a.

Plenković bi želio za šefa zagrebačkog HDZ-a Mislava Hermana (liječnika i zastupnika u Gradskoj skupštini), a protukandidat bi mu mogao biti kolega liječnik Pavo Kostopeč. Bivša Brkićeva i Mikulićeva struja neće imati kandidata – tvrdi izvor iz HDZ-a.

U Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji situacija je puno kompliciranija jer se tamo tuče nekoliko stranačkih struja.

Situacija u Splitu

– Sigurno je samo da će župan Blaženko Boban preživjeti i da će i iduće godine biti kandidat za župana. Iako neki tvrde da su Anti Sanaderu zbog kaosa koji vlada u njegovoj organizaciji odbrojani dani na mjestu šefa splitsko-dalmatinskog HDZ-a, ja mislim da će on dobiti još jedan mandat.

Za šefa splitskog HDZ-a mogao bi biti izabran Domagoj Maroević, pravnik i ravnatelj županijske Lučke uprave, jer je prihvatljiv kao kompromisni kandidat svim zaraćenim strujama i dobar je sa šefom HDZ-a. Ako se on odluči kandidirati, gotovo će sigurno iza njega stati i sadašnji šef splitskog HDZ-a Petar Škorić, iako je on pripadnik desnog krila stranke – tvrdi izvor iz HDZ-a.

Kovač odlazi za veleposlanika u Pariz?

Za novog hrvatskog veleposlanika u Francuskoj Republici, kako doznajemo, vrlo vjerojatno bit će imenovan Miro Kovač.

Prije nego što je u ožujku izgubio u utrci za predsjednika HDZ-a Kovač je obnašao mnoge visoke stranačke funkcije u HDZ-u, ali je obavljao i brojne visoke dužnosti u hrvatskoj diplomaciji.

Bio je i ministar vanjskih i europskih poslova, saborski zastupnik, a diplomatsku karijeru započeo je prije skoro 20 godina na poziciji savjetnika u hrvatskom veleposlanstvu u Bruxellesu.

Poslije je bio i savjetnik u hrvatskom veleposla-nstvu u Parizu, a 2008. imenovan je na prestižno veleposlaničko mjesto RH – u Njemačkoj. Kasnije je bio međunarodni tajnik HDZ-a, a bio je i šef prve predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović. Piše Jutarnji list