U ovom tekstu posvetit ćemo se  službenim pokazateljima i provedenim analizama od strane stučnih tijela kako bi se anulirale teze koje se sustavno nameću hrvatskoj javnosti; da su hrvatski branitelji privilegirani i kao takvi teret hrvatskog društva, što je ne samo netočno, nepravedno već i bolno za braniteljsku populaciju koja je specifična po mnogim parametrima.

Ono na što kontinuirano treba javnost podsjećati, kako bi se ovakve teze prestale nametati je činjenica da su branitelji uz visoku cijenu stvorili neovisnu državu Hrvatsku i kao takvi, ne samo da  zaslužuju poštovanje već su i dio društva vrlo važan za stabilnost i prosperitet  države. U tom kontekstu treba spomenuti i Ustav RH kao temeljni pravni akt države koji ističe ulogu hrvatskih branitelja i njihov doprinos pobjedi u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991-1995) te određuje da država posvećuje posebnu skrb u zaštiti hrvatskih branitelja, hrvatskih udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja. Piše Mario Strinavić domoljubni radio

Prema evidenciji Ministarstva  hrvatskih branitelja iz rujna 2019. godine ukupno je 508.605 živih, poginulih, nestalih i umrlih branitelja. Trenutno ih je 438.262 živih, dok je u Domovinskom ratu poginulo 8.387 branitelja, a nestalih je 437. Od početka Domovinskog rata do danas umrlo je 61.509 branitelja što predstavlja zastrašujuću brojku o kojoj smo, odnosno o razlozima smrti pisali u prethodnim tekstovima. 

Od ukupnog broja živih branitelja 190.408 ih je u radnom odnosu, a onih koji primaju mirovinu i rade je 6.954. Što se tiče onih koji nisu u radnom odnosu i ne primaju mirovinu – njih je 74.627. Od ukupnog broja, izvan mirovinskog sustava nalazi se 271.989 branitelja.

Kada se sagledaju ove brojke itekako je razvidno da je veliki broj hrvatskih branitelja u radnom odnosu i da ne predstavljaju nikakav teret društvu, naprotiv istom doprinose. S druge strane imamo veliki broj branitelja koji su  izvan mirovinskog sustava, odnosno veliki broj njih koji nisu u radnom odnosu što je za hrvatskog branitelja, njegovu obitelj, i u konačnici za jedno društvo veliki problem.

Sukladno EU Projektu „Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata- Faza 1, Ministarstvo hrvatskih branitelja napravilo je analizu stanja u sustavu pružanja psihosocijalne pomoći hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji gdje je korištena metoda Fokus grupa, u kojima grupa stručnjaka iz određenog područja diskutira o određenoj temi s drugim sudionicima, koji su ujedno i ciljana skupina fokus grupe.

Hrvatski branitelji oboljeli od PTSP-a, primjera radi u fokus grupi odgovarali su na pitanja o zadovoljstvu situacijom u sustavu pomoći hrvatskim braniteljima, gdje navode kako se susreću sa psihološkim problemima, društvenom stigmom, problemom infrastrukture, problemima oko ostvarivanja prava i problemom zapošljavanja, o kojem se vrlo malo ili gotovo ništa u javnosti ne govori. 

Kod problema zapošljavanja ističu nepoštivanje prava na prednost zapošljavanja i ukazuju na malverzacije u sustavu koje neki poslodavci koriste, kako bi postigli osobnu korist. Citat: ,,Što je sa nezaposlenim braniteljima? Tko će ih zaposliti, poslodavci imaju predrasude. Treba im se osigurati pravo na prednost na zapošljavanje, kažnjavati poslodavce koji to pravo krše.” Ili ,,Kazniti one koji su uzimali poticaje za zapošljavanje branitelja, pa ih otpustili nakon tri mjeseca a nisu vratili te poticaje, tko je vodio o tome računa“.

Prema evidenciji HZZ-a iz prosinca 2017. godine udio nezaposlenih branitelja u ukupnoj nezaposlenosti je 9,7%. Najveći broj registriranih nezaposlenih branitelja je u dobi od 45 do 59 godina, što pokazuje kako su radno još uvijek sposobni. Statistika također pokazuje kako su nezaposleni branitelji u prosjeku nacije odnosno kako ih u ukupnom broju stanovnika ima oko 10%, a toliko ih je i nezaposleno. Dakle, kada je zaposlenost u pitanju, branitelji nisu privilegirani. Uzimajući u obzir dobnu strukturu hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, njihovu dugotrajnu nezaposlenost kao i predrasude potencijalnih poslodavaca o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata, i danas postoji problem njihove teže zapošljivosti i nekonkurentnosti na tržištu radne snage.

Iako, Ministarstvo hrvatskih branitelja kontinuirano radi na Programu osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja kao primjer sveobuhvatne skrbi za hrvatske branitelje bez senzibiliziranja javnosti, a time i samih poslodavaca, razbijanja negativnih teza o privilegiranosti koju uživaju hrvatski branitelji oni će i nadalje biti ranjiva skupina, s povećanim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti, što će,  uzimajući u obzir  broj nezaposlenih, članove njihove obitelji imati posljedice i na samo društvo. Piše Mario Strinavić domoljubni radio