Časna sestra prošla kroz jednostavni stečaj potrošača, stručnjaci složni: ‘Danas joj nitko ništa ne može!‘

Časna sestra prošla kroz jednostavni stečaj potrošača, stručnjaci složni: ‘Danas joj nitko ništa ne može!‘

Vjerovnici ne mogu naplatiti potraživanja od P. V. – jednostavno je – ona ništa nema jer se svega morala odreći ulaskom u samostan.

Jedan od načina kako se može izbjeći ovrha, odnosno naplata dospjelih potraživanja, jest zarediti se, postati svećenik ili časna sestra u nekom od strožih, siromaških redova, što međutim podrazumijeva da više nemate nikakve vlastite imovine. Pokazuje to primjer klauzurne časne sestre J., koja se prije zvala P. V., a od koje agencija za naplatu potraživanja B2 Kapital neuspješno pokušava “utjerati dug”. Jutarnji list već je objavio dopis u kojem se predstojnica klauzurnog samostana Klanjateljice Euharistijskog Srca Isusovog i Marijinog iz Triblja kod Crikvenice obraća spomenutoj agenciji s molbom da ih više ne nazivaju i ne uznemiravaju pokušajima da dođu do časne sestre J.

– …vaša tvrtka, zbog navodnog postojanja obveze P. V. u više navrata zove samostan, ometajući časne sestre telefonom, tražeći navedenu P. V. Navedenim radnjama uznemiravate sve časne sestre u posvećenom životu i kontemplaciji… Ranije ste od strane ove zajednice obaviješteni o statusu P. V., gdje je ona klauzurna časna sestra stoga de facto fizička osoba P. V. koju tražite više ne postoji. Ona je sad dio zajednice Klanjateljica…, koja nema vlastite imovine i prihoda te je svoj život povjerila Bogu, od čije Providnosti živi. Časna sestra nema svoj osobni telefon ni e-mail adresu – navodi u dopisu predstojnica samostana sestra Karla Džaja. Predstojnica samostana, rekli su nam pravni stručnjaci, većim dijelom je u pravu.

Kako ističu, ne radi se o tome da je P. V. kao fizička osoba prestala postojati kad je, ulaskom u klauzurni samostan, postala sestra J., niti je štiti kanonsko pravo.

Stečaj potrošača

No ona je definitivno postala osoba koja nema vlastite imovine i zbog te činjenice nitko od nje ne može ništa naplatiti. Pojasnili su da je poanta u tome što je ona ušla u samostansku zajednicu koja ima strogi režim i potpuno su odvojeni od vanjskog svijeta. S vanjskim svijetom ne mogu niti komunicirati, nego to čine isključivo prior ili predstojnica samostana kao u ovom slučaju.

– Ulazeći u takvu siromašku samostansku zajednicu, morala se odreći svega, pa tako i vlastite imovine ako ju je prethodno imala. Pritom je potpuno irelevantno je li imovinu prepustila nekome drugome ili ju je, što je također moguće, dala samostanu. Ako se radi i o potonjem to je onda postala zajednička imovina samostana, a samostan nikako ne može biti njezin pravni sljednik, od kojega bi se pojedini vjerovnik mogao naplatiti – pojasnio nam je pravni stručnjak koji se bavi i civilnim i kanonskim pravom.

Nije bilo moguće doznati kad se P. V. zaredila i postala časna sestra J. No prema javno dostupnim podacima, nad njom je 2019. na Općinskom sudu u Novom Vinodolskom proveden tzv. skraćeni postupak stečaja potrošača, jer je prethodno bila u blokadi dulje od tri godine. U tom se postupku P. V. s adresom u Novom Vinodolskom izjasnila da nema vlastite imovine iz koje bi se vjerovnici mogli naplatiti. Sud je, pak, 7. ožujka 2019. pozvao vjerovnike potrošača P. V. da u zakonskom roku ospore njezine tvrdnje i obavijeste sud o mogućoj imovini. No nitko to nije učinio. Tako je sud na koncu oslobodio “potrošača P. V. od preostalih obveza” u odnosu na vjerovnike koji su prijavili potraživanja. 

Stečaj: Teleoperateru je dugovala iznos od oko 7500 kuna

Prema podacima iz sudske odluke, P. V., sad sestra J., oslobođena je plaćanja obveza teleoperateru A1 Hrvatska. Radilo se o glavnici od oko 7500 kuna, troškovima od 2100 kuna i naknadi provedbe od 245 kuna.

“Vjerovnici potrošača nisu … obavijestili sud o postojanju imovine koja bi se mogla unovčiti…”, navodi se u obrazloženju sudske odluke u kojoj je naznačeno da su ispunjeni zakonski uvjeti za provedbu i zaključenje jednostavnog postupka jer je potrošač bio u blokadi duže od tri godine za iznos glavnice manji od 20.000 kuna. Piše Jutarnji list