Jednu stranicu ovog dokumenta platili smo 228.000 kuna!

foto: screenshot

Nacionalna razvojna strategija predstavljena je kao dokument na kojem su radili stručnjaci i koji će odrediti izgled zemlje 2030. Ali skupi dokument na kraju su brzinski mijenjali

Bilo je tu svega. Od putovanja u daleke zemlje za usavršavanje i primjere, iako je nejasno kakve veze ima put u Dubai sa strategijom, preko bakanalija u Esplanadi, pa do toga da su neki stručnjaci radili potajno, u sivoj zoni, bez odobrenja svojih institucija. Umjesto da se svako poglavlje i cilj nezavisno i stručno procijene, to se nije radilo, nego je na brzinsku procjenu dan u konačnici cijeli dokument, a to se tako ne radi. Tu je onda sudjelovala i Martina Dalić kao konzultant Svjetske banke. Piše Ivan Pandžić 24sata

Opisuje nam tako sugovornik koji zna kako se zadnje tri godine pisala prva Nacionalna razvojna strategija koja definira kako će Hrvatska izgledati 2030. godine. O detaljima više ne želi, ali činjenica je da smo dobili najskuplji dokument takvog tipa u hrvatskoj povijesti. Za Nacionalnu strategiju smo potpisali ugovor kojim smo samo Svjetskoj banci isplatili 32,5 milijuna kuna. Ali to sigurno nisu svi troškovi, potvrđuje nam sugovornik. Ali zadržimo se na tim poznatima. Strategija je imala više nacrta. Finalni je bio početkom listopada i imao je 80-ak stranica. Finalna verzija koju je ponosno najavio premijer Andrej Plenković pri puštanju u javnu raspravu ima 142 stranice. Lijepo je prelomljena, prored je širok.

Ako broj stranica podijelimo s troškom, dolazimo do 228.000 kuna po svakoj stranici teksta. Uključujući i naslovne i poluprazne stranice. Jedan redak bi se mogao nadalje procijeniti na više od 9000 kuna. I to da svaka stranica ima njih 25. A nema. Nadalje, onda ispada da je svako slovo plaćeno oko 130 kuna da ih je 70 u svakom retku. A nije, nego ih je i manje. Ali ova usporedba je samo okvirna kako bi se približio iznos koji smo platili iz proračuna kako bismo dobili krovni dokument prema kojem će se planirati cijeli razvoj države. Ali troškovi su samo dio problema sa strategijom, ističu stručnjaci. Iako ju je Vlada predstavila kao stručni dokument na kojemu se radilo tri godine, sami ciljevi su naglo promijenjeni u samo mjesec dana. I to oni najznačajniji. Pa se opravdano postavlja pitanje jesu li za sve te milijune fulali tako dramatično prvi put ili je politika bez ikakve struke odlučila promijeniti ciljeve. Obje opcije zvuče poražavajuće, a čitava strategija zbog toga ispada prilično neozbiljna.

U listopadu smo čitali finalni nacrt strategije, a onda je Vlada prošli tjedan predstavila nešto drugačiji dokument. Promjene koje su napravili su tektonske. Najviše se to vidi na dva najvažnija pokazatelja: gospodarskom rastu i demografiji, odnosno ljudima bez kojih nema ni razvoja ni države.

U listopadu je planirano da će nam BDP mjeren po kupovnoj moći stanovnika doseći 80 posto prosjeka zemalja članica EU. Sad smo na predzadnjem mjestu sa 65 posto prosjeka. A onda je to smanjeno na 75 posto prosjeka. I to je golema razlika. Pogotovo što je cijeli tekst strategije vezan za gospodarstvo ostao prilično isti. S istim tekstom i planom u samo mjesec dana drastično mijenjamo cilj koji želimo postići. Sasvim je jasno da je jedna procjena bila pogrešna. Ista stvar se dogodila i u drugim područjima, od napretka u konkurentnosti zemlje, indeksa digitalizacije, udjela BDP-a u izvozu… Sve je to izmijenjeno praktički preko noći. Ali najveća i najnevjerojatnija promjena se dogodila na demografiji koja se mora dugoročno planirati i osmišljavati. A za to su nužni stručne podloge, jasan cilj i jasne mjere. Stopa totalnog fertiliteta koja mjeri prosjek rođene djece po ženi u fertilnoj dobi povećana je s prvotno planiranih 1,6 na 1,8 za 2030. godinu. Pojednostavljeno, svaka stanovnica bi umjesto današnjih 1,47 djece trebala roditi u prosjeku 1,8 djece. Čini se malo povećanje, ali nije. To je golema razlika.

Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 20. studenog