U sve vanjske bankomate u Hrvatskoj koji nisu u poslovnicama banaka morat će se postaviti elektrokemijska zaštita, a to znači da će u slučaju da kriminalci pokušaju eksplozijom provaliti u bankomat ili ga ukrasti, novac u njemu biti uništen prolijevanjem boje. To je novost izmjena i dopuna Zakona o zaštiti novčarskih institucija koje su trenutačno u proceduri donošenja.
U MUP-u, koji je pokrenuo te izmjene i dopune, uočili su trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, odnosno fizičkih napada na bankomate, najviše eksplozijom plina ili eksplozivom. Tako je 2018. počinjeno 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, lani 35, a do 1. studenoga ove godine 36. Prema podacima MUP-a, u RH ima oko 5850 bankomata. Internih bankomata, koji su smješteni u poslovnicama banaka, je oko 1250, a eksternih, koji su izvan poslovnica banaka, u drugim pravnim osobama, na javnim površinama, ima oko 4600, piše Josip Bohutinski Večernji list.
No u MUP-u smatraju da trenutačna zaštita bankomata propisana važećim Zakonom ne pruža odgovarajući stupanj sigurnosti za osobe i imovinu. To obrazlažu time da su bankomati u pravilu smješteni u stambenim ili poslovnim objektima te na otvorenim prostorima gdje se okuplja više ljudi, a kako je uočen porast broja napada, tako su i fizički napadi na bankomate sve veća potencijalna ugroza za sigurnost ljudi, života i imovine. No osim toga, zbog skorog uvođenja eura u Hrvatsku, u MUP-u smatraju da bi, ne povećaju li se mjere zaštite, to moglo dovesti do iznimnog povećanja broja napada na bankomate kod nas.
Efikasna zaštita
U MUP-u navode da je jedan od najefikasnijih načina smanjenja rizika od fizičkih napada na bankomate ugrađivanje elektrokemijske zaštite u te uređaje, što prema postojećim zakonskim odredbama nije obvezno. Navode i da su uvođenjem sustava elektrokemijske zaštite u proces osiguranja i pratnje novca, od 2007. do danas gotovo iskorijenjena kaznena djela razbojništva na specijalna oklopljena vozila zaštitarskih tvrtki. Ugradnja sustava elektrokemijske zaštite za interne bankomate ovisit će o smještaju, tipu, frekvenciji korištenja…
Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara i izvršna direktorica tvrtke Salon bankarske opreme, kaže da je cilj uvođenja elektrokemijske zaštite prevencija i odbijanje napada na bankomate jer se novac pri napadu oboji i postane neupotrebljiv.
Ako se bankomat fizički otuđi i kasnije ide otvarati, doći će do aktivacije i uništenja unutrašnjosti bankomata.
“Bitno je da govori o tome da su u bankomatima ugrađeni sistemi zaštite i da se time odbija bilo kakva pomisao određenih skupina za napad na bankomate jer se novac oboji i ne može se koristiti. Boja na novčanicama nije periva i ako se čak želi koristiti u nekim automatima za plaćanje, bit će odbijena ili zadržana jer se prepoznaje kao „lažna“. Bilo kakav napad i otuđenje takvog novca nema nikakve koristi. Bitno je istaknuti da se ta zaštita uvodi zbog sigurnosti građana, a ne novca”, objašnjava Lidija Stolica.
Dodaje da su novac i bankomati ionako osigurani, ali pri eksploziji može doći do stradavanja ljudi i velikih materijalnih šteta u širem krugu gdje se nalazi bankomat. Napominje i da smo dosad ipak imali sreće da nije došlo do ljudskog stradavanja kad su dizani u zrak bankomati. Radi skorog uvođenja eura u Hrvatskoj, napadi na bankomate bit će sve veći jer je i vrijednost u njima veća.
“Hrvatska je turistička zemlja, vrlo atraktivna, i ne možemo si dopustiti da negdje bankomat odleti u zrak. Ravnateljstvo policije pokrenulo je tu izmjenu i dopunu zakona kako bi se preveniralo da ne dođe do takvih napada”, kaže Stolica za Večernji list.
Određen je rok od pet godina za uvođenje elektrokemijske zaštite u sve bankomate.
