Dio novih cjepiva, koji će stići i u Hrvatsku, bazira se na novoj, tzv. mRNA tehnologiji oko koje je na društevnim mrežama nastala bezrazložna panika. Znanstvenici kažu da su daleko sigurnija od klasičnih

“Genetski inženjering”, “dosad nekorištena i nedovoljno ispitana tehnologija cjepiva”, “nedovoljno testirano” – samo su neke od optužbi na račun nove tehnologije korištene u izumu cjepiva protiv COVIDA-19, bazirane na mRNA konceptu. Pfizerovo i Modernino cjepivo koriste upravo tu tehnologiju – mRNA kao “glasničku RNA”. 

Kako su mnogi pomiješali mišljenje sa znanjem – jer mišljenje može imati bilo tko, a znanje ipak imaju samo oni koji su se za određeno područje školovali – znanstvenike smo upitali da nam pojasne što je mRNA u novim cjepivima, i trebamo li ga se bojati.  Kako odgovaraju, mRNA ne može ni na koji način promijeniti genetiku svoga domaćina, u tijelu se razgrađuje, nije infektivan, a naše tijelo potiče da se brani od virusa. Pritom, “na noge” diže sve naše obrambene mehanizme, što je njegova prednost. Napominju da je čak sigurnije od klasičnih cjepiva. Pišu Anamarija Burazer , Bojana Mrvoš Pavić 24sata

– Ako mi znanstvenici krenemo tješiti javnost time da je mRNA bezopasan, na neki ćemo se način ispričavati za nešto što nipošto ne traži ispriku. Problematizirati mRNA je kao da sad počnemo ozbiljno sumnjati u, recimo, bjelančevine. Stvar je u tome da je mRNA ljudima nešto manje poznato, no činjenica je da se nalazi u svakoj stanici našega tijela. Svi imamo, doslovno, na tisuće različitih mRNA, koji kodiraju naše gene i prevode ih u bjelančevine, pojašnjava virusni imunolog Luka Čičin-Šain iz Centra za infektološka istraživanja Helmholtz u njemačkom Braunschweigu. 

– To je molekula koja povezuje DNA s proteinima. Neke bjelančevine su enzimi koji razgrađuju šećere, neke su protutijela koja prepoznaju viruse, neka treće su receptori na staničnoj površini koji služe tome da se na njih vezuje inzulin i slično. Svi imamo, dakle, na tisuće različitih mRNA – ističe Čičin-Šain.

U cjepivu, pojednostavljeno, mRNA stimulira i našu staničnu imunost, dvije različite vrste imunološke memorije.Prepoznaje zaražene stanice pa čak i ako se virus sakrije u stanicu, bit će otkriveno koja je stanica zaražena, slikovito pojašnjava virusni imunolog. To su, kaže, prednosti u odnosu na konvencionalna cjepiva. 

Treba li se bojati brzine kojom je cjepivo nastalo? 

– Mi znanstvenici smo u pravilu vrlo oprezni. Šanse da se u cjepivu u trećoj fazi ispitivanja nešto ne provjeri jednake su šansama da nam asteroid uleti kroz prozor, i ubije nas, dakle neznatne – zaključuje Čičin-Šain. Odgovara i na pitanje trebamo li se bojati brzine kojom je cjepivo nastalo. 

– Šezdesetih godina prošlog stoljeća Amerikanci su odlučili uložiti jako puno novaca u svoj svemirski program, i u roku samo deset godina su, s tadašnjim tehnologijama, čovjeka doveli na Mjesec. I u ovo je cjepivo uloženo jako puno novaca, a jako je puno znanstvenika ostavilo svoja dosadašnja istraživanja, i posvetilo se ovom cjepivu. Ako imate, ilustrativno, 500 timova koji na njemu rade, i samo ih je jedan posto uspješnih, to je i dalje čak pet timova koji u rukama imaju nešto jako dobro – ističe Čičin-Šain.

Vlade su se, dodaje, obavezale pokriti troškove proizvodnje cjepiva u milijunima doza, i prije njegovog odobrenja, bez obzira hoće li to cjepivo na kraju doći na tržište ili neće. Proizvođači, dakle, neće biti na gubitku čak ni ako cjepivo ne dođe na tržište. 

Drugo, tvrtke nisu morale odvagati ni druge financijske rizike, jer su dobar dio troškova kliničkih istraživanja također preuzele vlade. Na pitanje hoće li biti zanemarena druga važna istraživanja, Čičin-Šain odgovara kako će ove godine sigurno malo toga novoga biti stavljeno na tržište, no istraživanje cjepiva za Covid-19 će, zaključuje, svakako koristiti i drugim cjepivima. Pišu Anamarija Burazer , Bojana Mrvoš Pavić 24sata

Molekularni biolog i član Vladinog znanstvenog savjeta za koronu prof.dr. Gordan Lauc dodaje da ova cjepiva nisu razvijena doista brzo zato što su neki koraci preskočeni, već zato što su u njih uloženi iznimni napori.

– Svako od cjepiva koje je sad pred registracijom isprobano je na nekoliko desetaka tisuća ispitanika. Ako se kod njih nisu pojavili ozbiljni problemi, možemo biti dosta sigurni da su ta cjepiva vrlo sigurna. Jer, ako želimo provjeriti radi li nešto, isprobat ćemo to. Ako želimo biti sigurni, isprobat ćemo to više puta. Ako želimo biti jako, jako sigurni, isprobat ćemo to nekoliko desetaka tisuća puta, zaključuje. 

Prof.dr. sc. Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da su mRNA cjepiva daleko sigurnija od klasičnih, “starih” cjepiva koja koriste umrtvljene iil oslabljene kompletne patogene, i koja se danas sve manje primjenjuje.

– Isto tako, što se tiče učinkovitosti, izgleda da su ova cjepiva vrlo učinkovita u smislu indukcije specifičnog imunološkog odgovora. Zasad nema niti jednog argumenta koji bi govorio protiv ovih cjepiva i njihove sigurnosti. Jedina ‘mana’ jest njihovo čuvanje na niskim temperaturama i logistički problemi oko distribucije do krajnjih korisnika – napominje Polić.

Sva cjepiva, kaže, moraju proći identičnu proceduru testiranja, bez obzira na brzinu njihovog nastanka. Dakle, moraju proći kroz tri faze kliničkih ispitivanja u kojima se testira njihova sigurnost i učinkovitost. 

Posebno je važna treća faza kliničkih ispitivanja na nekoliko desetaka tisuća (obično 30.000 – 50.000) dobrovoljaca koji se podijele u dvije identične skupine. Jedna skupina dobije cjepivo, a druga samo fiziološku tekućinu, placebo. Sve doze (cjepiva i placeba) su šifrirane, tako da onaj koji ih daje ne zna daje li cjepivo ili placebo. Potom se bilježi broj oboljelih, koji se slučajno zaraze, i analizira u kojoj skupini ima koliko oboljelih. Omjer oboljelih između ovih dviju skupina govori o učinkovitosti cjepiva. S druge strane se na svim ispitanicima bilježe i eventualne nuspojave. Nakon provedene treće faze kliničkih ispitivanja svi podaci studija se pomno analiziraju od strane regulatornih agencija koje potom izdaju ili ne izdaju svoju dozvolu za korištenje.

– O tome govori i nedavni primjer sa konzorcijem Astra Zeneca – Oxford, čija je klinička studija poslana na doradu jer drugi režim doziranja cjepiva koji je pokazao visoku učinkovitost (90%) nije obuhvatio skupine iznad 55 godina, koje su najosjetljivije na COVID-19. Dakle, radi se o vrlo strogoj i opsežnoj proceduri koju svako cjepivo mora proći prije nego li dođe u upotrebu. Stoga, možemo biti sigurni u najvećoj mjeri da će sva cjepiva koja se stave na tržište na ovaj način biti sigurna i učinkovita. Što se tiče brzine kojom je cjepivo nastalo i ispitano, tome se ne trebamo previše čuditi – kaže Polić. 

Razvoj bioznanosti i biotehnologije je toliko uznapredovao da se slijed genoma nekog patogena i njegova proteinska struktura mogu vrlo brzo otkriti, pojašnjava. Isto tako, postoji velika akumulacija znanja u korištenju različitih vektora i načinima imunizacije, tako da to omogućava vrlo brzo kreiranje cjepiva. Pored toga i klinička ispitivanja se mogu znatno ubrzati, poglavito treća faza, ako se paralelno  provode na većem broju država i ustanova.

– To iziskuje veće investiranje u kratkom vremenskom periodu, što inače u normalnim okolnostima nije slučaj, ali je na kraju rezultat isti. Dakle, brzina dobivanja i testiranja cjepiva nikako ne znači da će time sigurnost cjepiva biti narušena, kaže. Upotreba glasničke RNK (gRNK) koju koriste cjepiva koja su odobrena ili pred odobrenjem, kao što su ona konzorcija Pfizer/ BioNTech i Moderna / NIH, je nova, pojašnjava. Radi se o tome da se sintetizira gRNK koja kodira virusni protein ili dijelove proteina upakira u masne kapljice (lipidne čestice) putem kojih se unosi u stanice. Ona kratko vrijeme boravi u stanicama i za to vrijeme sudjeluje u sintezi virusnih proteina na koje želimo stvoriti imunost. 

Primorac: Postoje različite metode za razvoj cjepiva 

Prof.dr. Dragan Primorac, također član Vladinog savjeta za koronu, podsjeća kako je nekoliko različitih pristupa/metoda koje se trenutno koriste u razvoju cjepiva. Jedna cjepiva su temeljena na nukleinskim kiselinama, točnije sadrže virusnu mRNA umotanu u lipidnu ovojnicu s ciljem da se kasnije virusna mRNA prepiše u S protein SARS-CoV-2. Najbolji primjer su cjepiva koja su proizveli Pfizer i BioNTech te Moderna. Druga cjepiva pak rabe umrtvljen/inaktiviran SARS-CoV-2, koji ne može dovesti do bolesti, ali može potaknuti imunosnu reakciju organizma, treća cjepiva koriste nosač, najčešće adenovirus u koji se ugrađuje virusna mRNA, i to je strategija koju koriste AstraZeneca i University of Oxford. Četvrto cjepivo se temelji na  sintetiziranom S proteinu koronavirusa te ga koristimo kao direktno cjepivo.Pišu Anamarija Burazer , Bojana Mrvoš Pavić 24sata

 Podatak koji navode Pfizer/BioNTech i Moderna vezano uz učinkovitost njihova cjepiva od 95 posto zvuči odlično, no mene i ostale znanstvenike zanima vidjeti cjelovite rezultate kliničkih istraživanja, posebice one vezano uz učinak cjepiva na humoralni i stanični imunitet itd. Ono što za sada znamo je da BNT162b2 cjepivo koje su razvili Pfizer i BioNTech tijekom kliničkim ispitivanja u kojima je sudjelovala 43.661 osoba u 95 posto slučajeva postalo je učinkovito 28 dana nakon davanja prve doze cjepiva. S druge strane od 170 potvrđenih slučajeva Covid-19, njih 162 je bilo vezano uz placebo skupinu, a svega 8 za skupinu cijepljenih. Ono što je najznačajnije je da „Data Monitoring Committee“ nije prijavio postojanje nikakvih ozbiljnih podataka vezano uz sigurnost cjepiva. Europske i američke medicinske regulativne agencije su objavile vrlo jasne kriterije kako s aspekta učinkovitosti, tako i s aspekta sigurnosti cjepiva, koji moraju biti ispunjeni prije nego što se ona odobre za korištenje. I tu su jasno istaknuli da kompromisa neće biti prema nikome bez obzira odakle cjepivo dolazilo ili koja tehnologija se u njegovom nastanku/razvoju primjenjivala – zaključuje dr. Primorac. 

Znanje podijelila na Facebooku 

Mlada Koprivničanka Željka Trepotec (28) studirala je molekularnu biologiju i doktorirala u Münchenu. U tri godine objavila je tri znanstvena rada i patentirala ideju, a svoje znanje oko mRNA cjepiva odlučila je podijeliti na Facebooku sa svima koji su skeptični zbog nadolazećeg cijepljenja. Podsjetila je sve da nisu brinuli kako je napravljena Spinraza, koja liječi oboljele od spinalne mišićne atrofije. Taj lijek, naime, isto pripada klasi RNA terapeutika, kao i ovo “đavolje cjepivo”, ironično kaže ova molekularna biologinja.

Pod njezin se post slilo 760 komentara, a ljude je zanimalo sve od sastava cjepiva, razlike između cjepiva u zadnjim fazama testiranja, kontraindikacije, dugoročne posljedice do cijepljenja ljudi s autoimunim bolestima…

Mogu li organizmi ljudi koji imaju više autoimunih bolesti drugačije reagirati na cjepivo od ostalih, pitala je, između ostalih, Morana.

– Da, apsolutno. Zasad u kliničke studije nisu bili uključeni pojedinci s autoimunim bolestima, ali vjerujem da, dok se jednom krene s cijepljenjem, fokus bude prebačen na ostale populacije. Ovisi i o tipu bolesti, no pretpostavlja se da pacijenti imaju koristi samo ako imaju funkcionalan imunitet koji se temelji na T i B limfocitima – odgovara Željka. Objasnila je i zašto postoje razlike u temperaturama skladištenja cjepiva.

– Definitivno je razlika temperature skladištenja temeljena na sastavu LNPs. Naravno, to im je veliki dio intelektualnog vlasništva pa još nije otkriveno – kaže Željka uz poduže objašnjenja kako se RNA može optimizirati no prestručno je za prosječnog građanina. Neke je zanimalo kao će cjepivo uzimati stari i bolesni, kad su za testiranje tražili isključivo zdrave i mlade ljude.

Željka je pojasnila da su u različitim fazama testiranja cjepiva uključivane različite dobne skupine pa su testirali i na starijim ljudima. Ne zna se kakve će dugoročne posljedice imati cjepiva no Željka smatra da će svakako biti manje zlo od ovoga što imamo danas, bez cjepiva. 

Na tumačenja su Željku potaknuli komentari šire populacije, u kojima se spominje “velika doza straha, pošto je to nešto totalno novo”, “genetski modificirano”, “nedovoljno testirano”, a ide pod ruku s “kaj sam ja bedak”, “prvo sebe cijepite”, “čipiranje” i slično.  
Istaknula je kako nikome ‘ne želi soliti pamet’ nego je zamolila da joj ljudi postave pitanja na koja će se potruditi odgovoriti.

Može li se doći do informacijama o kontradikcijama i ostalih relevantnih informacija koje liječnici obiteljske medicine moraju uzet u obzir prilikom odluke koga će cijepiti ili ne, glasi jedno od pitanja. 

– Mislim da se čeka FDA approval da izdaju konkretne upute. Ali i tad je to posao ministarstva, ili? – odgovorila je.Pišu Anamarija Burazer , Bojana Mrvoš Pavić 24sata

Zbog rigoroznih pravila sudionika ispitivanja koji su morali biti potpuno zdravi, Marka je pak zanimalo kako ćemo znati kako će na cjepivo onda reagirati stariji i bolesni?

– U prvoj fazi se ispituje sigurnost na maloj skupini ljudi, a već spomenuto, lakše se povuku zaključci ako su svi pojedinci prije testiranja bili savršeno zdravi. U drugoj fazi se ispituje efikasnost na većoj skupini ljudi, u usporedbi s placebo kontrolom. U 3. fazi se sve gore dokazano potvrđuje na velikim skupinama ljudi, tu smo sad (30k + 50k). Ako se ne varam, u studijama su bili uključeni pojedinci do 85 godina starosti – većina ih vjerojatno nije izvrsnog zdravlja. E sad, dok prođu te faze, kreću s ispitivanjem na drugim skupinama (djeci, specifično bolesnima). Treba vremena da se sve ispita, ali ako je cjepivo u globalnoj upotrebi za dobar dio šire populacije, onda nam je vrijeme saveznik – odgovara Željka. Kristijana, koji se predstavio kao netko potpuno neutralan po pitanju cijepiti se ili ne, zanimalo je Željkino mišljenje čega se zapravo ljudi boje kod cijepljenja mRNA cjepivom?

– Mislim da je novotarija problem jer se jako naglašava kratko vrijeme od početka pandemije do sad, prvih naznaka da bi mogao biti kraj. Cjepivo možda jest došlo u par mjeseci, ali sva tehnologija i znanje koje stoji iza postoji desetljećima. Ovo je naprosto prekrasan trenutak u kojem možemo, ako postavimo prioritete, u intenzivnom roku iskoristiti te benefite. Samo dio primjera: sekvenciranje prvog ljudskog genoma trajalo je 13 godina (završeno 2003.). Danas, ja sama, u labosu mogu isto napraviti za dan, dva. Drastično smo skratili vrijeme analiza (i procesiranja big data koji je potpornji stup svega) i tako je sad bilo moguće napraviti prvi korak prema cjepivu – očitati virusnu sekvencu u samo par dana od izolacije virusa – pojasnila je Željka.

Romana je zanimalo može li se saznati popis svih sastojaka koji se nalaze u cjepivu?

– Netko tko se bavi time može pretpostaviti 95% sastojaka, ali nekakav popis sigurno se ne može naći (ili bar ne još), jer ipak svi imaju dobar dio kolača pokriven patentima. Protupitanje: ako bi popis i postojao, koliko bi točno osoba znalo točno protumačiti svaki sastojak? To uopće nije u našoj domeni (kućne) prosudbe, nego svih institucija koji daju odobrenje.

Evo npr. na svim pakiranjima hrane nam piše sastav, pa i dalje masa ljudi ne kuži poveznicu šećera i ugljikohidrata i ako piše “sugar free” i dalje ne znači da nema ugljikohidrata. Long story short, nema aluminija – kaže Željka.

A na pitanje što misli o cijepljenju pacijenata s autoimunim bolestima te onih koji su na imunosupresivnoj/biološkoj terapiji odgovara: “mRNA uopće ne sadrže virus, glavna komponenta im je mala uputa koja, dok se procesuira, stanicama daje lažni signal kao da je virus prisutan, te se tijelo počne braniti od nametnika kojega zapravo nema. Time se stječe imunitet bez prebolijevanja bolesti koju virus uzrokuje.

– Što se tiče autoimunih bolesti, teška tema. Vjerojatno je da cjepivo neće biti primjereno za pacijente s određenim bolestima imunološkog sustava (presađivanje organa – koštane srži), ali rekla bih da je za sad najpametnije štititi ih od zaraze i čekati naputke medicine. Ne smijemo zaboraviti da imamo još 20-ak cjepiva u ispitivanju, pa je moguće da neko drugo bude prikladnije za njih. Razlike u temperaturi dolaze od različitog sastava čestica u koje se pakira mRNA, ali to za nas ne predstavlja nikakav problem niti bi trebalo stvarati prioritete. Time nek se logistika bavi, odgovara molekularna biologinja. 

Damira su zanimale dugoročne posljedice cijepljenja.

– Ne zna se, jer nismo imali puno vremena da se dokažu. Zasad su samo teoretiziranja, ali ako i ima, manje je zlo od današnjeg – rekla je.

Da li ima smisla cijepiti ljude koji su preboljeli covid, Željka kaže da ima ako se nastavi sezonski karakter virusa.

Ivana ju je pitala misli li da je današnja tehnologija “toliko savršena i nepogrešiva, da je premašila stvoritelja”, a Željka odgovara:

– Današnja tehnologija nikako ne može premašiti stvoritelja jer je stvoritelj evolucija, a evoluciju je prije svega potrebno razumjeti. Dakle ova tehnologija je nastala po naputcima stvoritelja, evolucije – zaključuje. Pišu Anamarija Burazer , Bojana Mrvoš Pavić 24sata