Ministrica Tramišak: “U Petrinji ćemo novcem iz EU graditi potpuno nova naselja”

“Ove godine možemo početi obnovu 2000 razrušenih obiteljskih kuća, za što je osigurano 830 milijuna kuna”

I obnova u potresu oštećenih i srušenih kuća i zgrada planira se velikim dijelom iz europskih izvora. O tome, kao i o iskorištenosti fondova EU dosad te planovima za novo financijsko razdoblje, razgovarali smo s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak. Piše Gordana Grgas / Euractiv

U suradnji s Europskom komisijom radite na izmjeni Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. kako bi se odatle financirala obnova nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Kada se novac može očekivati i za što će konkretno biti korišten?

– Europska regulativa dopušta realokacije u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa te smo uvidjeli priliku da hitno i interventno iz OP Konkurentnost i kohezija osiguramo 111 milijuna eura, odnosno više od 830 milijuna kuna, za zbrinjavanje obitelji koji su ostale bez domova. Kad izmjene operativnog programa budu osigurane, mi tijekom ove godine možemo pristupiti obnovi u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a procjenjuje se da će iznos biti dovoljan za oko 2000 obiteljskih kuća. Ta sredstva su dostupna praktički odmah i mi možemo početi projektirati zgrade, odnosno osmisliti program, anketirati stanovnike i početi s ozbiljnom pripremom glavnih projekata. Zajedno sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje te Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja definirat ćemo sve uvjete, kvadraturu zgrada i kako će one izgledati. Cilj nam je da te obiteljske kuće budu kvalitetne, moderne i energetski učinkovite, da zadržimo stanovništvo na tom području, prvenstveno mlade. Postojat će nekoliko modela – za gradnju novih kuća na postojećoj lokaciji, obnovu oštećenih kuća, ali načelna ideja je da bi se išlo i na oblike organiziranog stanovanja za mlađe obitelji koje bi htjele biti bliže urbaniziranom području, gdje postoji odgovarajuća javna, komunalna infrastruktura. Primjerice, sagraditi potpuno nove dijelove naselja u gradu Petrinji. Na tu temu sada imamo sastanke s jedinicama lokalne samouprave, da vidimo kakav je interes među stanovništvom, a program za prijavu za europska sredstva trebao bi biti definiran do kraja ovoga mjeseca.

Odakle toliko novca slobodnog za realokaciju?

– U pitanju su ostvarene uštede po postojećim različitim osima OP Konkurentnost i kohezija, iz projekata koji neće biti provedeni u sljedeće tri godine ili su u pitanju veliki projekti koji će se provoditi u fazama te će njihov nastavak biti financiran iz idućeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. godine. Također, neki su projekti tijekom realizacije, u postupku javne nabave, ostvarili uštede.

Kada šaljete zahtjev Europskoj komisiji radi obnove kuća?

– Poslat ćemo ga već idući tjedan. Razgovor je s Komisijom neformalno obavljen i načelno je to dogovoreno.

Podnijet ćete novi zahtjev za pomoć iz Fonda solidarnosti EU. Koliko se tu može i kada očekivati dodatne pomoći te za što?

– Fond solidarnosti prvenstveno služi za hitne intervencijske mjere, privremeno zbrinjavanje stanovništva i uklanjanje oštećenja te za obnovu javne infrastrukture i javnih zgrada, a rok za podnošenje zahtjeva je 12 tjedana od potresa. Tu nemamo mogućnost ulaganja u obnovu obiteljskih kuća ili višestambenih zgrada. Potpora iz Fonda za solidarnost doznačuje se u obliku bespovratne potpore u progresivnoj stopi između 2,5 i šest posto od procijenjene štete. Zasad imamo prijavljeno 30 tisuća zgrada s oštećenjima, od toga je 2000 neupotrebljivih kuća i zgrada, zbrajaju se štete, a kada dobijemo kompletnu procjenu, možemo podnijeti zahtjev Komisiji. Tu se procjenjuje ukupna šteta, i za pogođeno stanovništvo, ali i za gospodarstvo i javne zgrade.

Koliko znamo, i Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, koji će EU financirati prvenstveno imajući u vidu gospodarske i društvene efekte pandemije, Hrvatska predviđa obnovu Zagreba. Je li to Komisija odobrila? Koliki je iznos moguć?

– Kroz taj plan, kao i kroz novi europski višegodišnji financijski proračun 2021. – 2027., namjeravamo programirati i obnovu zgrada oštećenih u potresima, od konstrukcijskog protupotresnog ojačanja do energetske obnove. Procjena štete u Zagrebu je veća od 11,5 milijardi eura, što je zaista jako veliki iznos. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nastavila bi se stoga obnova javnih zgrada koje neće biti moguće obnoviti sredstvima Fonda solidarnosti, jer su tu rokovi realizacije kratki, 18 mjeseci, ali išlo bi se i u obnovu višestambenih zgrada. Nacionalni plan će se sada proširiti i za pogođena područja u Sisačko-moslavačkoj županiji, a ta naša inicijativa ima zeleno svjetlo od Europske komisije. O konkretnom iznosu zasad ne mogu govoriti. Finalnu potvrdu plana teškog ukupno šest milijardi eura ćemo imati u travnju.

Kakva je trenutna ugovorenost odnosno isplaćenost europskog novca za razdoblje 2014. – 2020. godina?

– Ubrzanje ugovaranja i apsorpcije tih sredstava bio je jedan od najvećih zadataka koji sam dobila od premijera. Ono što smo napravili u posljednjih šest mjeseci je da smo olakšali i ubrzali povlačenje novca kroz pojednostavljenje nacionalnih pravila. Trenutno smo na 112 posto ugovorenosti, što znači da je ugovorena 91 milijarda kuna vrijednosti projekata, a realizirano je gotovo 38 milijardi kuna.

Realizirano znači isplaćeno?

– To znači da su projekti provedeni i isplaćena sredstva iz državnog proračuna krajnjim korisnicima. Ono što smo ovjerili prema Europskoj komisiji, nakon revizije svih isplata i projekata, gdje se utvrdilo da su sredstva namjenski potrošena, to iznosi 33,3 milijarde kuna, odnosno gotovo 41 posto. To je postotak koji je svima najinteresantniji jer govori o finalnoj apsorpciji sredstava. Taj postotak smo u šest mjeseci podigli sa 30 posto na 41 posto, a tu govorimo o brojci većoj od osam milijardi kuna, koliko je ovjereno i uplaćeno u državni proračun u šest mjeseci. Trenutno smo u plusu kao država članica EU, kad govorimo o cijelom sedmogodišnjem razdoblju, 36,6 milijardi kuna.

Što konkretno znači da smo u plusu toliki iznos?

– To je ovjerenih 33,3 milijarde kuna, kao i uplaćena sredstva iz Fonda za solidarnost, umanjeno za iznos koji mi kao članica uplaćujemo u europski proračun. Što se pak tiče postotka ugovorenosti europskih sredstava, mogu vam reći da smo među šest najboljih članica EU jer neke se još nisu približile niti 100 posto ugovorenosti.

Projekti se moraju završiti do kraja 2023., a pravilo N+3 znači da se iz godine u godinu prati njihova provedba kako ne bi bilo automatskog opoziva. Kako stojimo?

– Po pitanju ovjerenosti sredstava za 2020. godinu ostvaren je N+3 cilj, a čak smo i iznad cilja jer je ovjereno oko 900 milijuna kuna više iznad onoga što smo bili u obvezi. To znači da nema automatskog opoziva sredstava koja su nam bila dostupna 2017. godine. Sad već, ovoga tjedna ovjeravamo još 100 milijuna kuna. Jako smo ubrzali dinamiku slanja izjava o ovjeravanju troškova Europskoj komisiji. Piše Gordana Grgas / Euractiv

No prijeti li opasnost od automatskih opoziva u iduće tri godine?

– Nema te opasnosti, osim ako ne dođe do nekih neočekivanih okolnosti. Plan je da se do kraja 2023. povuče 100 posto iznosa sredstava EU iz financijskog razdoblja 2014. – 2020. Zato i ugovaramo iznad ukupno predviđenog iznosa, kako sredstva koja su rezervirana ne bi ostala neutrošena ako se neki projekti ne provedu. To je i preporuka Europske komisije. Sada su svi veliki projekti ugovoreni, a do sredine 2021. godine bit će ugovoreno sve što je predviđeno, primjerice rekonstrukcija toplovodne mreže grada Zagreba, ili gradnja gospodarskog centra u Osijeku. Time ćemo doći na ugovorenost od oko 120 posto, a nakon toga ostaje samo provedba, što ovisi i o krajnjim korisnicima, da na vrijeme realiziraju projekte. Dio kompleksnih projekata će, kao što sam rekla, morati biti provođen u fazama, poput željezničkih i vodoopskrbnih projekata.

Koliko je dosad iz europskih izvora išlo poduzetnicima zbog pandemije i koliko se još očekuje?

– Govorimo o 415 milijuna eura koji su dosad na to usmjereni iz postojećih fondova EU. Potporu je dobilo 2400 poduzetnika, a rokovi za prijavu još traju. Radi se o kreditima za obrtna sredstva za likvidnost. Sada očekujemo još 800 milijuna eura iz novog instrumenta React EU za ovu i iduću godinu za očuvanje radnih mjesta i skraćeno radno vrijeme, a dio će biti i za nove natječaje za malo i srednje poduzetništvo u iznosu 200 milijuna eura.

Kada se očekuje novac iz novog višegodišnjeg okvira 2021. – 2027.?

– Programiranje se već provodi, a cilj je da do kraja lipnja sva tri predviđena operativna programa budu predana Europskoj komisiji na usvajanje. Prvi pozivi za projekte bi mogli biti objavljeni krajem ove i početkom iduće godine.