Otkrivamo što sve imaju i koliko zarađuju najmoćniji ljudi hrvatskog pravosuđa

Otkrivamo što sve imaju i koliko zarađuju najmoćniji ljudi hrvatskog pravosuđa

Imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika napokon su objavljene i dostupne na internetu svakome tko želi vidjeti kojom imovinom raspolaže pojedini sudac. Objava, međutim, kasni pune tri i pol godine. Toliko je prošlo otkad je bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković obećao učiniti dostupnim podatke o imovini tužitelja i sudaca. Govorio je kako je to potrebno jer građani imaju jako loše mišljenje o pravosuđu i smatraju ga korumpiranim.

– I političari i suci imaju određenu vlast i određenu moć u rukama. Biti sudac i odlučivati o nečijoj sudbini i o nečijim interesima je vrlo odgovorna dužnost – govorio je pred ljeto 2017. Bošnjaković smatrajući da javnost ima pravo znati čime raspolaže više od 1700 pravosudnih dužnosnika. Piše Ivanka Toma Jutarnji list

Veliki otpor

Najava objave imovinskih kartica naišla je na veliki otpor među sucima, a opstrukciji nauma da se imovina sudaca i tužitelja učini transparentnom pridonijela su i mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka zbog kojih se povlačio i dorađivao zakon. S protekom vremena slabila je i odlučnost bivšeg ministra pravosuđa da sudački imetak pokaže javnosti, pa se na ono što se objektivno (uključujući i izmjene zakona) moglo napraviti u dva mjeseca čekalo skoro četiri godine. Dovoljno dugo da svatko u pravosudnom korpusu tko je možda imao nešto sumnjivo to skloni i pravno uredi.

Kako su imovinske kartice sudaca i tužitelja ugledale svjetlo dana s početkom rada Visokog kaznenog suda, pogledali smo čime raspolaže jedanaest sudaca čija će biti zadnja u osudi ili oslobađanju najkrupnijeg i najopasnijeg kriminala.

Prvi dojam nakon uvida u njihove imovinske kartice je da će konačne odluke u žalbenim postupcima donositi suci koji su jako dobrostojeći u materijalnom smislu. Svi posjeduju nekretnine i to u pravilu iznimno komforne kuće ili stanove u kojima žive, tu su još kuće za odmor, te dobri automobili. Za ljude koji žive od plaće, premda su one vrlo pristojne, reklo bi se da imaju jako dobar standard.

Prema imetku koji su objavili u imovinskim karticama suci koji od ovoga mjeseca postaju špica kaznenog sudovanja na kojoj će svi veliki predmeti pasti ili proći, svi su suci dovoljno situirani i eventualni pokušaji da ih se “podmaže” ne bi im trebali biti izazov.

Zanimljivost koja se uočava pregledom njihovih kartica je da neki od sudaca Visokog kaznenog suda imaju nekretnine koje nisu u knjižnom vlasništvu što znači da ih nisu upisali u gruntovnicu, a to ponešto govori o tome koliko su doista uređene zemljišne knjige i katastri.

Imovina pravosudnih dužnosnika prvi put se evidentirala u imovinskim karticama 2007. godine. Te su se kartice ispunjavale na papirima i bile su pohranjene u Državnom sudbenom vijeću, no na zahtjev su se bez problema davale na uvid. Kako se sucima od prvog časa nije svidjela ideja da polažu račune o svom imetku, stalno se vršio pritisak da se one zatvore. Tako se s vremenom sve više komplicirala procedura po kojoj su se imovinske kartice mogle dobiti na uvid, a isto tako se reducirao sadržaj koji se davao na uvid.

Na kraju su podaci koji bi se davali na uvid bili jako okljaštreni pa se tako više nije moglo doznati gdje je zaposlen partner suca ili sutkinje, u kojoj je banci podigao kredit, te niz drugih detalja. Premda imovinske kartice koje su od početka ovog mjeseca objavljene na internetu preglednije i sadrže nešto više informacija, one i dalje sadrže manje podataka nego imovinske kartice dužnosnika izvršne ili zakonodavne vlasti.

Zaposlenje partnera

Bitna razlika između sudačkih i imovinskih kartica političara odnosi se upravo na partnere i njihovo zaposlenje. Dok iz imovinske kartice svakog saborskog zastupnika možemo znati što i gdje radi njegov suprug(a) ili životni partner(ica), kod sudaca se to ne zna premda je vrlo važan podatak u preveniranju korupcije jer unaprijed nešto govori o slučajevima iz kojih bi se sudac morao izuzeti.

Sami su se suci protivili objavi imovinskih kartica tvrdeći kako se time ugrožava njihova sigurnost jer ih se izlaže nezadovoljnim strankama, a njih je po prirodi stvari puno. Naime, suci ističu kako je uvijek pola stranaka nezadovoljno, jer ih toliko izgubi spor. Politika je na kraju prihvatila suprotne argumente i obavezala pravosudne dužnosnike na objavu imovine, ali je taj postupak trajao više od tri i pol godine.

Sada kada je imovina objavljena vidljivo je da pravosudni vrh i po imovini spada u vrh. Tako predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa ima u suvlasništvu kuću s okućnicom od 650 kvadrata u Dubrovniku, a tu je i stan u Zagrebu. Zanimljivo je da je Sessa supruzi darovao stan u Velom Lošinju od 40 kvadrata vrijedan 292.000 kuna. Kupljen je novcima koje je Sessa dobio u parnicama dobivenim protiv Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije, HSP-a i Dobroslava Parage, te nešto zajma od obitelji.

Drugi poznati sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela također je imovinski jako dobro potkovan i u vlasništvu ima više vrijednih nekretnina. Dobrostojeći je i predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec, a dobrog je imovnog stanja i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.

Imovinske kartice pravosudnih dužnosnika imaju istu svrhu kao i članova izvršne vlasti i zastupnika. Iz njih se vidi što je stečeno tijekom trajanja dužnosti, kao i postoji li sumnjiva imovina koja se skriva.

Ivan Turudić

– bio je šef Županijskog suda u Zagrebu i kandidat je za predsjednika Visokog kaznenog suda.

– plaća mu je između 39.000 i 40.000 kuna bruto.

– ima sedam nekretnina: stan u Zagrebu površine 120 kvadrata vrijedan 1,7 milijuna kuna, garažu u Zagrebu vrijednu 63.000 kuna, oranicu u Virovitici od 14.800 kvadrata vrijednu 40.000 kuna, zatim kuću u Virovitici od 5730 kvadrata vrijednu 30.000 kuna, drugu kuću u Virovitici (43 kvadrata) vrijednu 300.000 kuna

– prijavio je i druge nekretnine u Virovitici od 602 kvadrata vrijednosti 74.000 kuna te oranicu u Rezovačkim vinogradima od 2307 kvadrata u vrijednosti 7500 kuna.

– Volkswagen Polo iz 2019. u vrijednosti 120.000 kuna.

– uštedio 11.000 eura. Leasing za automobil vrijedan 430.000 kuna.

Supruga je vlasnica stana u Zagrebu od 63 kvadrata. Ima ušteđeno 30.000 eura te kredit od 50.000 eura Piše Ivanka Toma Jutarnji list

Sanja Katušić-Jergović

– dolazi sa Županijskog suda u Velikoj Gorici

– plaća joj je između 25.000 i 26.000 kuna bruto

– od nekretnina navodi kuću za odmor u Splitskoj površine 730 kvadrata vrijednu 1,8 milijuna kuna koju je naslijedila

– od pokretnina tu je Mazda CX-3 iz 2018. godine

– ušteđeno ima 175.000 eura i to od prodaje stana u Vlaškoj koji je dobila od oca.

– podigla je kredit od 9700 eura

– suprug u vlasništvu ima stan u Zagrebu površine 182 četvorna metra vrijedan 2,25 milijuna kuna koji je naslijedio

Marijan Bitanga

– dolazi sa Županijskog suda u Zadru

– plaća mu je između 28.000 i 29.000 kuna bruto

– ima kuću u Jasenicama Maslenici od 252 kvadrata s okućnicom u vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Uz to, ima kuću od 120 kvadrata sa 110 kvadrata okućnice u Runovićima vrijednu pola milijuna kuna. Kuća je u izvanknjižnom vlasništvu

– vozi Volvo S60 iz 2014. godine procijenjen na 95.000 kuna.

– ima i tri kredita, sve u HPB-u, i to od 80.000 eura, 185.000 kuna i 17.000 eura.

– supruga je suvlasnica kuće u Jasenicama

– ima Seat Ibizu iz 2008., kredit od 150.000 kuna u HPB-u te godišnji prihod od najma od 280.000 kuna

Tanja Pavelin

– dolazi sa Županijskog suda u Zagrebu

– plaća joj je između 33.000 i 34.000 kuna bruto

– ima dvije nekretnine. Tu je stan od 80 četvornih metara u Zagrebu vrijedan 1,3 milijuna kuna te garaža u izvanknjižnom vlasništvu vrijedna više od 83.000 kuna

– u nekretnine je upisala Audi A3 iz 2020. vrijedan 277.000 kuna

– manje iznose zarađuje od autorskih honorara, sudjelovanja u izbornoj komisiji, a uprihodila je više od 255.000 kuna prodajom stana u Zagrebu

– sutkinja ima i četiri kredita, dva u Zabi (od 34.130 kuna i od 16.042 kune) i dva u HPB-u (od 1,2 milijuna kuna i od 180.000 kuna)

Lana Peto Kujundžić

– dolazi sa Županijskog suda u Zagrebu

– plaća: između 38.000 i 39.000 kuna bruto

– u imovinskoj kartici prijavila je dvije nekretnine – kuću za odmor u Novom Vinodolskom površine 110 četvornih metara, vrijednu 1,65 milijuna kuna, čija je suvlasnica sa sestrom, te kuću za odmor u Preku od 91 kvadrat, vrijednu 1,5 milijuna kuna, koju je naslijedila od pokojnog supruga

– od pokretnina je prijavila BMW 218D iz 2014. godine vrijedan 112.000 kuna, kupljen na leasing

– uštedjela je 30.000 kuna i 41.550 eura

– dodatni prihodi su od autorskih honorara

Snježana Hrupek-Šabijan

–  dolazi sa Županijskog suda u Varaždinu

–  plaća: od 25.000 do 26.000 kuna bruto

–  prijavila 23 nekretnine, među kojima i stan u Varaždinu od 29 kvadrata, vrijedan 250.000 kuna, kuću u Varaždinu od 141 kvadrata, oranicu i tri gospodarske zgrade, sve vrijedno 750.000 kuna i naslijeđeno. Ima i kuću u Varaždinu, od 187 kvadrata (2 mil. kuna). Slijede naslijeđena “voćarska” kuća u Banjšćini, vrijedna 350.000 kn, vinogradi u Dobrovniku u Sloveniji, oranice i šume te kuća u Dobrovniku vrijedna pola milijuna kuna

–  ima 69 dionica HT-a i ušteđenih oko 67.000 eura. Od majke je naslijedila zlatni nakit vrijedan 50.000 kuna

Ljiljana Stipišić

– dolazi sa Županijskog suda u Splitu

– plaća joj je između 31.000 i 32.000 kuna bruto

– u imovinskoj kartici prijavila je 15 nekretnina

– tu su vinogradi, oranice i zemljišta u Vrboskom koja su naslijeđena, te stan od 35 kvadrata na Hvaru vrijedan 420.000 kuna kupljen novcem dobivenim od roditelja.

– na štednji ima 257.000 kuna i 2000 eura

– manje iznose uprihodila je temeljem ugovora o djelu i radom u izbornom povjerenstvu

Sanda Janković

– dolazi sa Žup. suda u Karlovcu

– plaća: između 24.000 i 25.000 kuna bruto

– stan u Karlovcu, površine 50 kvadrata, vrijedan 370.000 kuna

– Renault Clio vrijedan 58.000 kuna

– uštedjela 54.000 eura i 106.557 kn

– suprug je vlasnik pet nekretnina; to su stan u Karlovcu od 86,36 kvadrata, vrijedan 576.000 eura, kuća za odmor u Vukovoj Gorici od 50 kvadrata, vrijedna od 300.000 kuna, a apartman od 44 kvadrata u Kolanjskom Gajcu, vrijedan 700.000 kn, izvanknjižno vlasništvo garaže u Karlovcu te stan u Karlovcu od 41 kvadrata, vrijedan 210.000 kuna

– suprug vozi Volkswagen Passat iz 2012., vrijedan 85.000 kuna

–  suprug ima ušteđenih 60.600 eura. Piše Ivanka Toma Jutarnji list

Željko Horvatović

– dolazi sa Županijskog suda u Zagrebu

– plaća: između 31.000 i 32.000 kuna bruto

– prijavio dvije nekretnine: stan u Zagrebu od 118 kvadrata, vrijedan 1,8 milijuna kuna, te garažu vrijednu 85.000 kuna

– od pokretnina ima Audi A4 iz 2009. godine, vrijedan 65.000 kuna, te Golf V Jetta III iz 2010. godine, vrijedan 45.000 kuna

– u banci ima 68.000 eura te 90.000 kuna ušteđenih od osobnog dohotka

Marija Balenović

– dolazi sa Županijskog suda u Slavonskom Brodu

– plaća: između 29.000 do 30.000 kuna bruto

– dvije nekretnine: građevinsko zemljište u Požegi, od 1689 kvadrata, vrijedno 200.000 kuna, te stan u Zagrebu od 51,5 kvadrata, vrijedan 750.000 kuna

– uštedjela je 20.000 eura, a ima manje prihode od izbornog povjerenstva i na temelju ugovora o djelu. Otplaćuje dva kredita, od 13.300 eura te od 16.660 eura.

– suprug ima 11 nekretnina, među kojima i kuću s okućnicom u Požegi, vrijednu 750.000 kuna, kuću u Požegi, vrijednu 200.000 kuna, građevinsko zemljište u Požegi te više oranica

Tomislav Juriša

 dolazi sa Županijskog suda u Zagrebu

– plaća: između 33.000 i 34.000 kuna bruto

– stan u Crikvenici od 47 kvadrata, vrijedan 750.000 kuna, čiji je suvlasnik, kuću s okućnicom ukupne površine 379 kvadrata u Zagrebu, vrijednu 1,5 milijuna kuna, čiji je također suvlasnik, stan u Senju 80 kvadrata, vrijedan 600.000 kuna, te oranicu u Čovićima površine 2800 kvadrata, vrijednu 45.000 kuna

– Renault Talisman, vrijedan 170.000 kuna, iz 2019. godine

– uštedio je 12.000 eura, otplaćuje kredit u Zabi (150.000 kn), supruga ima stan u Zagrebu od 70 kvadrata, vrijedan 850.000 kuna, suvlasnica je kuće u Zagrebu te stana u Senju

Zlata Hrvoj Šipek

– glavna državna odvjetnica

– plaća oko 44.000 kuna bruto

– prijavila je četiri nekretnine. Tu je stan u Karlovcu od 120 kvadrata, izvanknjižno vlasništvo, vrijedan 1,4 milijuna kuna, zatim garaža vrijedna 70.000 kuna, pa građevinsko zemljište u Tomašnici vrijedno 40.000 kuna i suvlasništvo na drugom zemljištu u Tomašnici vrijednom 35.000 kuna

– posjeduje dionice HT-a, a uštedjela je 30.000 eura

– otplaćuje kredit od 20.000 eura

– suprug je vlasnik kuće za odmor u Gornjem Oštrom Vrhu vriijedne 300.000 kuna

– vozi Renault Daciu Duster iz 2020. godine vrijednu 105.900 kuna. Ima nešto udjela u više fondova

Marin Mrčela

– zamjenik predsjednika Vrhovnog suda

– plaća od 35.000 do 36.000 kuna mjesečno bruto

– prijavio je šest nekretnina. Tu je stan od 138 kvadrata u Zagrebu vrijedan 2,35 milijuna kuna koji je dobio na dar, a uz njega i garažu od 16 kvadrata vrijednu 100.000 kuna. Tu je još jedna dobivena garaža u Zagrebu od 14,5 kvadrata (90.000 kuna). Ima stan od 61 kvadrata u Zagrebu vrijedan 700.000 kuna za koji također navodi da je darovanje način stjecanja. Ima garažu od 80.000 kuna. Šesta nekretnina je kuća u Naklicama od 913 kvadrata vrijedna milijun kuna koja mu je darovana. Uštedio je 203.000 dolara i 1983 eura

Vanja Marušić

 ravnateljica USKOK-a

– plaća joj je od 37.000 do 38.000 kuna bruto

– od nekretnina ima stan u Rijeci površine 67,73 kvadrata vrijedan 800.000 kuna

– od pokretnina posjeduje Audi A1 iz 2012. vrijedan 80.000 kuna

– ima dionice u ZB Investu d.o.o., štednju od 91.000 kuna i 9500 eura. Otplaćuje kredit od 39.800 eura

Damir Kontrec

– predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda

– plaća mu je između 34.000 i 35.000 kuna bruto

– ima tri nekretnine. Stan u Varaždinu od 68 kvadrata vrijedan 550.000 kuna, pa kuću za odmor u Leštakovcu od 73 kvadrata vrijednu 350.000 kuna plus vinograd procjenjen na 50.000 kuna.

– posjeduje dionice HT-a, a uštedio je nešto manje od 1.500 dolara, te 12.000 eura.

– u godinu dana od naknada za autorska prava, rad u programskom vijeću Pravosudne akademije, i drugog uprihodio je čak 178.000 kuna.

– ima kredit od 225.782 kune i 15.631 euro

Đuro Sessa

– predsjednik Vrhovnog suda

– plaća oko 44.000 kuna bruto

– ima tri nekretnine. Tu je suvlas-ništvo kuće od 650 kvadrata u Dubrovniku od 7,5 milijuna kuna. Stečena je nasljeđivanjem. Druga nekretnina je stan u Zagrebu od 66 kvadrata verijedan 820.000 kuna, a treća garaža u Zagrebu od 75.000 kn

– na štednji ima 29.000 eura, a preko 90.000 kuna zaradio je radom u DIP-u, arbitražnom vijeću i drugo. Piše Ivanka Toma Jutarnji list

– supruga ima stan u Velom Lošinju od 40 kvadrata vrijedan 292.000 kuna koji joj je darova suprug. Kupljen je novcima koje je Sessa dobio u parnicama dobivenim protiv Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije, HSP-a i Dobroslava Parage, te nešto zajma od obitelji