Plenkovićev igrač s klupe muti vodu oko obnove Banovine…

foto by demosmedia

Nikolu Mažara premijer želi vidjeti uz sve ovo i kao gradonačelnika Vukovara. Plenkoviću je postao čovjek od povjerenja kada je Penava napustio HDZ, pišu 24sata.

Popis tvrtki koje su radile na obnovi Banovine čisto je bacanje prašine u oči i stvaranje dojma transparentnosti tamo gdje je nema. Kaže to informatički konzultant Marko Rakar, koji ističe da se ne može znati jesu li to sve tvrtke, jesu li neke izostavljene, kad su točno radile i na čemu.

Vlada je napravila nevjerojatan obrat. Nakon što je Uskok objavio da pokreće izvide vezano za poslijeratnu obnovu oko 25.000 objekata na Banovini, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je prvo odbio javnosti dostaviti tko je sve to radio na obnovi. Pravdali su se time da su sve dali nadležnim institucijama iako pravo javnosti da zna tko je sudjelovao u obnovi nema baš nikakve veze s istragom. Dapače, moglo bi joj i pomoći.

Ured vodi Nikola Mažar, 40-godišnji HDZ-ov “vojnik” i pravnik po struci. Ali nakon što je premijer Andrej Plenković i njegov šef rekao da se daju podaci, odjednom više nije bilo pravne prepreke za objavu imena, piše 24sata.

Mažar je objavio imena 202 izvođača radova na Banovini, 83 tvrtke koje su radile projektiranje i nadzor te dodatna četiri područna nadzora i jednog revidenta – Hrvatski institut za mostove i konstrukcije. Ukupno 290 imena.

Među onima koje su sudjelovale u obnovi ima i uglednih, velikih tvrtki, ali i malih obrta. Na projektiranju je radila i tvrtka GIM, u kojoj su Ivan i Tomislav Musić, otac i brat Sanje Musić Milanović, supruge predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Na samoj obnovi radio je i Darko Turopoljac, odnosno njegova tvrtka Dija građenje, koji je sad pod optužnicom Uskoka vezano za poslove na zagrebačkom pročistaču otpadnih voda. U zamjenu da dobije dobro plaćene poslove, Turopoljac je uređivao nekretnine direktora, odnosno dao mito, stoji u optužnici. Turopoljac je bio i jedan od omiljenih građevinara Milana Bandića. Tu je i tvrtka Congama, koja je bila dio grupacije Coning, nekadašnjeg ministra graditeljstva, danas župana Radimira Čačića.

Ali Ured za obnovu nije objavio nikakve dodatne podatke. Pa čak niti matične brojeve tih tvrtki, kako bi se mogle pronaći i ako promijene ime. Nema niti podataka o tome koliko su kuća radili, na kojem točno području. Nema niti iznosa novca koji je isplaćen određenim tvrtkama. Nema niti razdoblja u kojem su radili. Nema podizvođača. Svi ti podaci su mogli biti objavljeni kako bi se lakše moglo vidjeti tko je i gdje radio te koliko mu je to plaćeno. Sve te podatke državni ured ima, ali ih nije objavio.

Popis s krivim tvrtkama

– Popis je smiješan jer nema niti jedan identifikacijski element. Također, radovi su preprodavani podizvođačima, što je znao biti uzrok problema u kvaliteti, ali podizvođači nisu objavljeni. A svi ti podaci su trebali biti već dostupni javnosti. Ako premijer izigrava ulogu povjerenika za informiranje i odlučuje što će se objaviti, onda polako klizimo u autoritarnost – kaže oporbena zastupnica Sandra Benčić iz Možemo!

Ona kaže da saborsko povjerenstvo za obnovu koje inicira oporba uopće ne bi trebalo proučavati pojedinačne slučajeve obnove nego to prepuštaju Uskoku, a oni će gledati je li bilo povezanosti tvrtki s tadašnjim strukturama vlasti te odgovornost države za nadzor kvalitete.

S popisom je problematično i što su već prvog dana objave barem dvije tvrtke poslale medijima demanti da su opće radile na Banovini. Radi se o tvrtkama koje su navedene kao projektanti: Idassacommerce i Izgradnja projekt. Uprave obiju tvrtki kažu da ne znaju kako su završile na popisu jer su oni sudjelovali u obnovi, ali u Šibensko-kninskoj županiji. No već danas se dogodio novi blam, jer su se iz ureda ispričali i naveli da je na popisu 26 tvrtki koje uopće nisu imale nikakav posao u obnovi na Baniji nakon rata.

Posao je očito odrađen aljkavo. A unatoč tome Nikola Mažar je od Vlade dobio dodatno povjerenje. On će voditi i obnovu nakon potresa na Banovini iako postoji mogućnost duplanja s Fondom za obnovu Zagreba i okolice. A tko je HDZ-ov i Plenkovićev čovjek Mažar, kojeg premijer želi vidjeti uz sve ovo i kao gradonačelnika Vukovara?

Mažar je do 2016. radio u vukovarskom HDZ-u i bio gradski vijećnik. Kako su prenijeli mediji, iz tog razdoblja je zabilježeno da je davao upute koloni građana koji su presjekli službenu kolonu u kojoj su bili članovi SDP-ove Vlade. Bilo je to vrijeme napetosti zbog ćiriličnih ploča. Početkom 2016., kažu upućeni za 24sata, na njegove sposobnosti je skrenuta pozornost Miljanu Brkiću, pa ga je Vlada, u kojoj je bio potpredsjednik Tomislav Karamarko, imenovala da vodi Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Na toj funkciji zadržao se do sada jer se u unutarstranačkim bitkama priklonio Plenkoviću.

– Bio je mlad i neiskusan te ne ponosi se presijecanjem kolone. On je jedan od onih ljudi koji nemaju repove iza sebe, nije bahat i uvijek je spreman pomoći običnim građanima. Zato i je na toj funkciji – kaže, pak, sugovornik koji ga poznaje.

Mažar je postao čovjek od povjerenja za Vukovar kad je gradonačelnik Ivan Penava napustio HDZ. Imenovan je za povjerenika, a tog 40-godišnjeg pravnika Plenković vidi i kao kandidata za gradonačelnika Vukovara. Mažar je prijavljen u Vukovaru, ali živi u Zagrebu: u službenom stanu, jer svojih nekretnina nema. Te rubrike su u imovinskoj kartici prazne. Na Trpinjskoj cesti kuću mu imaju roditelji. Mažar ima plaću od skoro 14.300 kuna neto, što je i malo apsurdno jer Damir Vanđelić, kojeg čeka obnova cijelog Zagreba, ima 14.000 kuna. Mažarov posao bi tek mogao postati stresan i tek treba vidjeti kako će se nositi sa zahtjevnom obnovom. Dosad se nije previše isticao u javnosti, ali sad će morati preuzeti teret na sebe.

Obnova je rađena nekvalitetno

No vratimo se i na popis tvrtki koji je objavio. Iz 24sata kontaktirali su ih nekoliko i svi su poručili isto: niti jedna naša se nije srušila!

Podsjetimo, kako smo već objavili, stanovnici Strašnika, u kojem je bio epicentar, tvrde da je obnova rađena nekvalitetno, mnogi su vodili i sporove. Iz tog vremena postoje reportaže koje upozoravaju na probleme.

– Niti jedna kuća koju je radila Congama nije pala niti će pasti jer je sve kvalitetno. U obnovi uvijek imate izvrsne, malo manje dobre i loše tvrtke, a ove zadnje su čišćenje. Problem je bio i što su prednost na poslovima imali oni koji su tek osnovali tvrtke ako su bili branitelji. Svaka čast, ali to nije stručna referencija – kaže danas župan Radimir Čačić, koji je 2000. preuzeo ministarstvo.

On i dalje tvrdi da je sustav generalno bio dobro posložen, ali da je imao primjedbe i na povezanost nekih izvođača s politikom, a to je Ured za kontrolu prijavio DORH-u, kao što su pratili i ostale nepravilnosti te ih prijavljivali. Čačić smatra da bi za sadašnju obnovu saborski Odbor za prostorno uređenje trebao osnovati pododbor kojem bi na čelu bio netko iz oporbe, imao bi kao članove i nezavisne građevinske i ekonomske stručnjake te bi kontrolirali obnovu. To smatra svrsishodnijim od istražnog povjerenstva za poslijeratnu obnovu. Josip Babeli iz tvrtke Idassacommerce koja se našla na popisu, kaže da su oni samo radili obnovu na zadarskom i šibenskom području.

– Nije bilo lijepo pročitati kada sam vidio ime svoje tvrtke na popisu. Jer mi smo radili područje zadarske i šibenske županije, a ne Banovinu. Ne bi ni znao da me nisu nazvali novinari i očito su napravili grešku. Mnogo toga se priča o obnovi a da je nestručno, treba imati na umu da su većinom sanirane kuće koje je netko drugi gradio. Ne znači da su svi lopovi na popisu, ali se za svaku kuću zna tko je radio i može se provjeriti – kaže direktor Babeli i dodaje da je on dobio najviše ocjene za dio koji je odradio u obnovi.

Obnovu u cijeloj Hrvatskoj, pa i na Banovini, radila je i zagrebačka Tehnika. Njen direktor Zlatko Sirovec kaže da su imali 70-ak kuća i nakon potresa su ih obišli. Niti jedna nije značajnije oštećena, tvrdi.

– Mi smo ozbiljna tvrtka i sve smo radili po pravilima struke. Ja sam prvi da se drastično kazne oni koji su loše gradili, ali ovaj popis u isti koš stavlja i krovopokrivača i ogromne tvrtke. Iz njega se ništa ne vidi. Svi dokumenti postoje, sve se zna. Na svaku obnovljenu kuću se može zalijepiti ime izvođača, projektanta i nadzora. Onda bi se jasno znalo tko je kako radio, a ako je bilo propusta, tko treba odgovarati- kaže otvoreno Sirovec .

Osječka tvrtka Sirrah radila je na Banovini projektiranje i nadzor oko 200 objekata. Među ostalim i u Strašniku, gdje ima najviše primjedbi. Suvlasnik Tvrtko Salitrežić kaže da su oni projektiranje i nadzor radili na različitim područjima, a da iz objavljenog popisa netko može zaključiti kako su nadzirali sami sebe.

– Poslali smo ljude na teren da pregledaju kuće u radijusu od 10 kilometara od epicentra. Čak 80 posto ih ima tek lakša oštećenja, poput pada crijepa ili pucanja dimnjaka, a 20 posto će morati ići u neku vrstu sanacije. Baš niti jedna se nije srušila, što je dokaz da se radilo kvalitetno. Nakon 25 godina u pregledu smo vidjeli svašta. Na niz objekata su vlasnici napravili preinake koje su znatno narušile statiku. Izbijani su nosivi zidovi radi spajanja prostorija, nadograđivane su, dodavani su elementi – kaže Salitrežić.

Na pitanje je li bilo korupcije i loših radova Salitrežić kaže da je to lako utvrditi.

– Nisu to nuklearne elektrane. To su obiteljske kuće. Postoji dokumentacija što je trebalo biti ugrađeno, što je potpisano da je ugrađeno i vidi se što je napravljeno. I tako za svaki objekt. Nažalost, najlošije su prošla ona mjesta koja nakon rata nisu bila porušena i nisu obnavljana, poput Majskih Poljana. Na Banovini su se ljudi snalazili, nažalost, zbog neimaštine gradili su što su mogli. Da nije bilo obnove, kraj bi puno gore izgledao. Obnova je nakon rata spasila ljudske živote – kaže Salitrežić, koji naglašava da je potres bio od šest do 10 puta jači nego što su propisivala protupotresna pravila tad. I kuće koje su obnovljene opet su izdržale, pišu 24sata.