Kako nakon razornog potresa obnoviti Banovinu? Kako zaustaviti iseljavanje sa stradalog područja? Kakvu demografsku, socijalnu, poreznu, razvojnu politiku treba pripremiti na državnoj, a kakvu na lokalnoj razini?
To su pitanja na koja U mreži Prvog odgovaraju voditelj Studija demografije i hrvatskog iseljeništva na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc, načelnica općine Majur Klementina Karanović te Ana Opačić sa Studija socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Šterc je rekao kako je demografska slika Banovine tužna i ne samo da je ovaj prostor zahvatila depopulacija već i prirodne katastrofe.
– Teško je očekivati da se bez ozbiljnije intervencije države išta promijeni. Gubitak stanovništva u ovom prostoru je na razini 20-25 posto unutar 10 godina i ovaj prostor je, što se tiče prirodnog pada stanovništva u samom vrhu Hrvatske, rekao je i dodao kako se ništa nije radilo po tom pitanju te kako se mirno gleda nestanak jednog važnog prostora za Hrvatsku.
Naglasio je kako je koncept doseljavanja mladog, radno sposobnog stanovništva u Banovinu temelj revitalizacije prostora, što se ne može dogoditi samo po sebi, već mora biti posljedica čitavog niza poticajnih modela usmjerenih na taj prostor od posebne državne skrbi, s drugačijim poreznim i drugim pravilima.
Načelnica općine Majur je rekla kako tamo nema kuće kojoj je ostao krov, koja ima dimnjak te svakim danom i novim potresom kuće sve više stradaju.
– Mi imamo 800 stanovnika, a preko 900 objekata prijavljenih u sustav stradalih. Imamo preko 50 crvenih oznaka, 30 obitelji koje su smještene izvan svojih kuća koje nisu sigurne za život, istaknula je.
Općina Majur, kako je rekla, je primjer male zajednice koja se uspjela organizirati, ali je istaknula kako se mora zahvaliti svim dobrim ljudima te je riječ koju je najviše izgovorila zadnjih 20 dana, HVALA!
Na pitanje u kojem bi pravcu trebala ići razvojna politika, Opačić je rekla kako postoji lutanje u zakonodavstvu jer onog trenutka kada se odlučilo zakonodavstvom prijeći na širi regionalni pristup i odmaknuti se od područja posebne državne skrbi, specifično brdsko planinskih područja, došlo je do promatranja Hrvatske kao cjeline te su se počele gubiti razlike u regijama.
– Čak je i promjena indeksa razvijenosti dovela do brojeva koji ne govore dovoljno indikativno o razlici i nejednakostima koje u Hrvatskoj imamo, istaknula je.
Početkom novije regionalne politike iz 2013. godine i Zakonom o regionalnoj politici se više govorilo o procesima razvoja, a manje o konkretnim mjerama, kazala je Opačić.
– Potpuno je jasno da u konceptu regionalnog razvitka Hrvatske, u silnoj centralizaciji koja se događa u ostalim se područjima događaju divergentni procesi. Ne može se jedno područje kao što je Banovina, koja nema svoju funkciju zbog neodgovarajuće strukture stanovništva koja bi nosila funkciju, promatrati na isti način kao neka druga područja, rekao je Šterc i dodao kako ovakva područja moraju biti posebno gledana i normirana.
