U cijelom tom cirkusu sa HOS-ovcima na obljetnici akcije Maslenica jedna je stvar prilično jasna. Zoran Milanović je odlučio poslati jasnu poruku da kao predsjednik Republike u svojem prisustvu neće trpjeti pozdrav „Za dom spremni“. I to je, nakon Okučana prošle godine, sad učinio i u Zadru. Za sobom ovoga puta – rezolutno kako on to i inače zna – povukavši i čitav hrvatski vojni vrh.
Zašto je skupina u crnim odorama sa ratnim znakovljem HOS-a i maskama na kojima stoji „Za dom spremni“ predsjedniku bila sporna? Zato što su, pojasnili su u petak sa Pantovčaka, oni nosili ustaška obilježja bili, a bili su dio službenog protokola.
Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima prije tri godine je nedvojbeno utvrdilo da je korištenje pozdrava “Za dom spremni“ protuustavno. Ali i da bi iznimno trebalo biti dopušteno komemoracijama žrtava ratnih postrojbi koje su insignije sa tim pozdravom koristile od 1991. do 1995. godine.
To, dakle, nije problematično. Problematičan je, tvrdi povjesničar Hrvoje Klasić, kontekst.
– Krenimo od početka. Te 1991. dečki ulaze u HOS kako bi branili Hrvatsku. Nisu svi proustaški orijentirani, niti ih treba gledati kao zločince. No jasno treba reći da su osnivači su HOS ustanovili kao kopiju ustaških jedinica iz 1941. godine. Njihov uzor je bila NDH – ističe Klasić. Oni jedinice nazivaju po ustaškom zapovjedniku Rafaelu Bobanu, uzvikuju „Za dom spremni“, slave Antu Pavelića, osnivaju postrojbe 10. travnja, a upravo te 1993., u vrijeme Tuđmana i HDZ-a, im se sudi zbog osnivanja paravojske.
– Realnost je takva da su mladi dečki ginuli su u HOS-ovoj uniformi, i to nije zanemariva činjenica. Svako obilježavanje stradanja ili akcije u kojoj su pripadnici HOS-a igrali važnu ulogu po mojem mišljenju treba dopustiti, ali samo sa službenim znakovima postrojbe. Izmišljanje nekakvih novih majica na kojima piše „Za dom spremni“ ili pojava mladića koji nemaju veze sa onim što se događalo ’91, ili dolazak na obljetnicu akcije u kojoj niste sudjelovali nije ništa drugo nego provokacija – uvjeren je Klasić. U Zadru se obilježavala konkretna operacija, komemorirale su se žrtve, a ti su ljudi pažnju sa važne operacije skrenuli na sebe, zaključuje ovaj povjesničar.
Je li 1993. kada se odvijala operacija Maslenica HOS uopće imao svoje znakovlje? Obzirom da je HOS, kao HSP-ova stranačka vojska, od 1992. integrirana u jedinice HV-a.
– U vrijeme akcije Maslenica, postojala je IX. bojna HOS-a kao samostalna postrojba unutar 114. brigade. Osim naziva, oni su imali i oznake IX. bojne HOS-a na rukavu – kaže nam Tomislav Šulj, povjesničar koji je zajedno sa Vladimirom Brnardićem o akciji oslobađanja zadarskog zaleđa objavio knjigu „Operacija Maslenica – sjećanja sudionika“. U knjizi je objavljena i fotografija Veselina Bačeka iz Rijeke i Sandra Modrića, HOS-ovaca ranjenih na Ražovljevoj glavi.
Što nas dovodi do ključnog pitanja: jesu li postrojbe HOS-a sudjelovale u operaciji čijoj su obljetnici HOS-ovci iz Koprivnice, Splita i Zadra u petak sudjelovali.
– Njihov doprinos je nevjerojatnih 43 dana obrane Škabrnje. Pobunjenim Srbima, koji u protuudaru uglavnom ništa nisu osvojili Škabrnja je bila cilj, svojevrstan Sveti gral. Danima su je napadali i to ozbiljnim snagama. Tamo su se okupili uistinu svi: od Arkanovih “Tigrova”, do “Alfi” kapetana Dragana. Škabrnju su osvojili tek nakon što su HOS-ovci povučeni iz Škabrnje. Dragan Vasiljković je to nazvao najvećim vojnim uspjehom u svom ratovanju- ističe Šulj.
Nakon što su hrvatske jedinice u prvim danima akcije oslobodile veliki dio zadarskog zaleđa, uslijedio je snažni udar srpskih snaga. Tada je u zadarsko zaleđe dovedeno pojačanje. Između ostalih i nekoliko bojni 2. i 3. gardijske brigade.
– U kritičnom trenutku general Ante Gotovina poziva i IX. bojnu HOS-a i šalje ih u Škabrnju. Danka Dražina, koja je tada bila izviđač u HV-u, uvela ih je noću u Škabrnju. U to vrijeme oni su imali svoje odore i svoje znakovlje – naglašava dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i član Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Vijeće je tada, podsjeća on, zaključilo da je znakovlje HOS-a dozvoljeno na komemoracijama iz Domovinskog rata u Gospiću, Vukovaru, Dubrovniku…
– To nije ustaški znak. Riječ je o amblemu udruge koja je registrirana u RH. Pripadnici HOS-a imaju pravo položiti vijenac na obilježavanju operacije u kojoj su sudjelovali. To ne bi trebalo biti sporno – zaključuje Nazor.
