O pojavi britanskog soja koronavirusa u Hrvatskoj, kao i o tome kako će to utjecati na epidemiološku situaciju Zrinka Grancarić razgovarala je s prof. Alemkom Markotić.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, u središnjem Dnevniku rekla je kako Hrvatska, kao i mnoge zemlje, priželjkuje da se britanski soj koronavirusa ne proširi, ali naglašava kako nije sve u našoj moći. Donosi HRT
– Virus ima svoje puteve i logiku, sve prepreke koje mi stavljamo, ne prati uvijek. Osnovne mjere koje propagiramo su bitne, kazala je Markotić.
Upozorila je kako treba biti iznimno oprezan jer se britanski soj puno brže širi.
– Prati se situacija. Nagli porast ima nekoliko država – Irska, Potrugal, Slovačka, vidjeli ste kako to izgleda i kod nas u Varaždinu i Čakovcu. Pratit ćemo situaciju, bitno je dodatno sekvencirati tamo gdje se pojavi grupiranje veće broja pozitivnih, uzimati podatke. Iznimno je važno da ljudi koji dolaze iz zemalja gdje je dokazana britanska varijanta kažu to svom liječniku kada idu na bris, rekla je.
Markotić je naglasila da je prednost što smo svjesni postojanja virusa u našoj okolini.
– Ono što je možda povoljnije, da to razdobolje što dulje održavamo bez velikih brojeva. Što više idemo prema proljeću, veća je šansa da ti brojevi budu nižu, kazala je.
Markotić je rekla i kako će svi sojevi koronavirusa koji kruže svijetom, pa tako i južnoafrički, prije ili kasnije doći u Hrvatsku.
– Povoljno je to što se južnoafrički nije u znatnijem broju proširio Europom, no to ne znači da ne trebamo biti oprezni i pratiti mutante. To ne mora znači da će one biti lošije. Ako budemo sreće moža će se pojaviti mutanta koja će se sporije širiti, izazivati blaže oblike. Sve su opcije na stolu, rekla je.
Učinkovitost cjepiva na novim sojevima
Govoreći o studiji koja je pokazala kako cjepivo AstraZenece nije učinkovito na južnoafričkom soju, Markotić je rekla da su potrebne dodatne studije .
– Nije još ni za druga cjepiva jasno koliko će štititi od južnoafričke varijente, imamo premalo podataka s obzirom na to da nemamo puno ljudi koji su inficirani tim sojem, a nije se počelo ni cijepiti. Bolje podatke ćemo možda imati tek nakon mjesec do dva dana, rekla je.
Hrvatska će do 1. travnja dobiti oko 600.000 doza cjepiva. No to i dalje nije dovoljno.
– Hrvatska ima veliki broj rizičnih i starijih osoba, kao i onih s kroničnim bolestima, skoro 1,700.000 ljudi, što je velik dio populacije. To je vjerojatno i razlog što smo u ovom valu imali dosta veliku visoku smrtnost i teže kliničke oblike. Nakon pesimističnih vijesti, mislim da se Europa spolako izborila za sebe. Danas dobivamo optimističnije vijesti da bi i AstraZeneca u kraćem razdoblju mogla distribuirati velike količine, najavljeno je da bi moglo nešto i za Pfizer biti, više nego što smo očekivali zadnjih dana. Sve optimističnije zvuči, konstatirala je Markotić.
Cijepljenje preko reda
Na upit može li se stati na kraj cijepljenju preko reda, Markotić kaže kako misli da toga nema puno.
– Vjeruem da će se to regulirati. Postoje nekad situacije kad se cjepivo, tipa Pfizer ili Moderna, ne potroši potpuno, pa u Americi mlađi kampiraju ispred zdravstvenih ustanova da bi oni mogli dobiti. Moguće je tu korigirati stvari . Kad se ukaže na stvari koje nisu korektne, treba to popraviti, treba ići na način kako je planirano na razini države. To je sigurno najbolji put, zaključila je Markotić.
