Ravnopravnost žena u hrvatskom društvu, spolno uznemiravanje i zlostavljanje, rodni stereotipi te favoriziranje žena u dodjeljivanju skrbništva nad djecom, neke su od tema emisije Nedjeljom u dva u kojoj gostuje Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

– Od prvog lockdowna evidentirani broj prekršajnih i kaznenih dijela obiteljskog nasilja povećan je za 40 posto i broj žrtava povećao se za 12, 13 posto. U situaciji gdje bi žene u obiteljskim sredinama trebale imati siguran dom, takve statistike pokazuju da u situacijama izvanrednih okolnosti gdje imate ograničenu mogućnost kretanja i jedan strah koji doživljavate doma i drugi strah da izađete van i zarazite se i još više ugroziti svoje zdravlje i zdravlje svoje djece dovodi do toga da dom postaje dvostruko nesigurniji, istaknula je na početku emisije. Piše HRT

– Ako se radi o nasilju u obitelji mi idemo izravno prema centrim aza socijalnu skrb i prema policiji, prema resornim tijelima i ukazujemo na propuste. Smatramo da kroz taj postupak dolazi do veće senzibilizacije stručnih osoba. Mi smo dužni prema službenoj dužnosti podnositi kaznene prijave ako je potrebno, rekla je.

Nije zadovoljna kako se odnosi pravosuđe prema žrtvama obiteljskog nasilja. Smatra da su kazne preblage.

– Sudovi sami smatraju da nema dovoljne prevencije. Da se ne radi dovoljno s počiniteljima, da se ne radi dovoljno s prepoznavanjem i procjenom kriznih situacija i da neki način oni odrađuju taj dio kroz presude. I tako razgovaraju s počiniteljima. Ili se žrtva žali da je sudac nagovara da se pomire da povuče prijavu. Gleda se u kojoj mjeri će to pogoditi obitelj. I onda dolazimo do situacije da imamo iznimno blage kazne. Počinitelj je zadovoljan s odlukom suda u 67 posto slučajeva, a žrtva u 30 posto, kazala je.

– “2/3 prijava su podnijele građanke pa je percepcija javnosti da više govorimo o pravima žena, a govorimo o pravima oba spola. Najviše pritužbi dobivamo spodručja rada i zapošljavanja. Rad, zapošljavanje, socijalna sigurnost je naturbulentija. Na području tržišta rada žene se susreću s dvije velike prepreke, dobna struktura i ostvarivanje majčinstva. To su prepreke o kojima najviše komuniciramo s poslodavcem. Profesionalno usavršavanje i način uspinjanja su problem. za seksualno uznemiravanje u posljednjih 9 godina iskljucivo su se žene javljale, rekla je.

Na mjestu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 2011.

Sabor ju je imenovao 2011. Na stol joj svakodnevno pristižu brojne pritužbe u vezi s diskriminacijom na temelju spola, bračnog ili obiteljskog statusa te spolne orijentacije. U njezinu uredu – 12 je zaposlenih.

– Rekla bih da mi je radno vrijeme od 0-24 osobito kada imamo smještaj žrtve ili ako imamo žrtvu koja se osobno tuži na situaciju u kojoj se trenutačno zatekla, kaže.

Još dok je radila u Vladinu Uredu za ljudska prava do 2011., Višnja Ljubičić volontirala je u udruzi Mobbing.

Probleme s kojima se susreću muškarci pravobraniteljicu – pretjerano ne zanimaju i njima se nedovoljno bavi, smatraju u Hrvatskoj udruzi za ravnopravno roditeljstvo. Ističu kako je u posljednjih 20 godina zabilježen rast nasilja žena nad muškarcima.

A kako bi se utvrdila situacija vezano za ravnopravnost spolova u rukometu Ured pravobraniteljice prošle je godine u suradnji s Hrvatskim rukometnim savezom te Hrvatskim studijima proveo istraživanje nad 650 ispitanika – u dobi od 14 do 18 godina.

Kako bi se upozorilo na neravnopravnost spolova – ostvarena je suradnja i na kazališnim daskama – s kazalištom Tvornica lutaka. Trima predstavama i performansima nastojalo se uputiti na problematiku razlike u plaćama i mirovinama kod mušaraca i žena.

Ured pravobraniteljice Saboru podnosi godišnje izvješće o svom radu. Izvješće za 2019. u kojem je Ured pravobraniteljice radio na 1.719 predmeta – prihvaćeno je u saboru sa 103 glasa “za”, 11 “protiv” i 3 “suzdržana”. No na prethodnom glasovanju o izvješću na Saborskom odboru za ravnopravnost spolova – predsjednica tog odbora bila je suzdržana.

U nekoliko navrata Višnja Ljubičić ušla je i u polemiku s predsjednikom Republike. U povodu polemike između njega i udruge B.a.b.e., ocjenila je da se u javnom prostoru ponovno olako spominju i relativiziraju žrtve seksualnog nasilja i njihove traume. Istaknula je kako smatram da bi javno izrečeni stavovi javnih osoba, osobito predsjednika Republike, trebali upućivati na podršku i razumijevanje svih inicijativa usmjerenih prema zaštiti svih žrtava seksualnog uznemiravanja ili silovanja. Predsjednik joj nije ostao dužan.

A u doba pandemije u Hrvatskoj je u 2020. povećan evidentirani broj kaznenih dijela obiteljskog nasilja i to za 40 posto.