U vremenu smo dviju pandemija – COVID-a i debljine, a problem s pretilosti više nije samo zdravstveni i individualni problem, već i društveni, istaknuto je u petak u sklopu kongresa u povodu obilježavanja “Hrvatskog dana debljine”.

Voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja pri HZJZ-u Sanja Musić Milanović istaknula je kako u Hrvatskoj 57,4 posto odraslih ima previše kilograma, od toga 67,6 posto muškaraca i 48,2 posto žena. Piše HRT

Kada su djeca u pitanju – 35 posto osmogodišnjaka ima previše kilograma.

Radi se o ozbiljnom zdravstvenom riziku s kojim se bori veći broj ljudi u Hrvatskoj i kojeg ne možemo prepustiti na individualnu odgovornost. Riječ je o okolišu, tzv. obesogenom okolišu u kojem živimo iz dana u dan i koji dovodi do problema”, naglasila je Musić Milanović.

Objasnila je kako je riječ o zdravstvenom riziku koji je jedini povezan s danas baš svim vodećim kroničnim nezaraznim bolestima i koji leži u podlozi i predstavlja rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, nekih tumora, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja, šećerne bolesti tipa 2 te razvoja hipertenzije i dislipidemije.

Musić Milanović pretpostavlja da će ova sindemija, sinergija dviju pandemija debljine i covida, dovesti do porasta tog problema. Upozorila je da ako se problemu debljine ne stane na kraj, do 2050. godine može se očekivati oko 500 tisuća kroničnih nezaraznih bolesti koje su povezane samo i isključivo s problemom debljine, dok će se očekivano trajanje života u Hrvatskoj skratiti za 3,5 godine.

Smatra da je to dovoljno alarmantan podatak da zaista svi zajedno ocijenimo kakav je utjecaj svakog pojedinog resora na razvoj debljine – od zdravstva, obrazovanja, prometa, lokalnih zajednica, IT sektora, prehrambene industrije, pa do oglašavanja – i da pridonesemo tome da zaustavimo taj problem.

Borbom protiv debljine borimo se i protiv covida
Sociologinja Mirjana Burić Moskaljov govorila je o društvenom kontekstu te upozorila da su društvena zbivanja koja su obilježila prošlu godinu, odnosno pandemija, potresi, socijalna isključenost i izoliranost, nešto što može generirati problem pretilosti.

– Posljedice su oslobađanje velike količine negativnih emocija koje direktno utječu na naše mentalno zdravlje i dovode nas u stanje otuđenosti i depresije, istaknula je.

Upozorila je i na to da naše društvo ne funkcionira kao jedno stabilno, kohezivno društvo, već smo razmrvljeni i raslojeni, što ima negativan utjecaj na rješavanje ovog problema.

Kao rezultat toga, istaknula je komentar ljudi koji su za vrijeme pandemije izolirani kod kuće: “Kad otvorim frižider sve mi paše, a kad otvorim garderobni ormar, e onda mi ništa ne paše”.

Davor Štimac iz KBC-a Rijeka upozorio je prošlogodišnje istraživanje koje je pokazalo da osobe s indeksom tjelesne mase iznad 30 imaju nekoliko puta veći rizik da obole od covida, a imaju i nekoliko puta veći rizik za hospitalizaciju zbog covida, da završe na respiratoru te za smrtni ishod.

– To znači da se borbom protiv debljine, borimo i protiv covida. Podaci su zabrinjavajući i Hrvatska, kao jedna od zemalja s najvišom pojavnošću debljine i covida, se sasvim sigurno tu nalazi upravo zbog sinergizma ova dva problema, istaknuo je.

Ravnateljica Doma zdravlja Zagreb Centar Antonija Balenović navela je kako Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka europskog stanovništva, a od toga ljudi iznad 65 godina mogu očekivati da će živjeti 17 godina, međutim, samo pet godina u zdravlju.

– Čak 12 godina onog preostalog života u starosti, Hrvati žive u bolestima. Ako znamo da je za 50 posto ovih glavnih kroničnih bolesti, infarkt, šećerna bolest, pa čak i onkološke bolesti, ključ u zdravoj prehrani i onome što unosimo, onda možemo vidjeti koji je učinak bitke s debljinom, poručila je, dodavši da se gubitak zdravih godina i godina života reflektira i na ekonomiju.

Što se tiče besplatnog Savjetovališta za prehranu Grada Zagreba, navela je kako je upravo u protekloj ‘covid godini’ broj onih koji su tražili savjet bio duplo veći nego proteklih godina, a povećao se i broj mlađe populacije koja prije nije tražila takav savjet.

Samo devet posto redovito vježba, potrebno je povećati tjelesnu aktivnost

Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Ivana Portolan Pajić govorila je važnosti tjelesne aktivnosti te upozorila kako je 36 posto građana potpuno tjelesno neaktivno, a samo ih devet posto redovito vježba jedan do dva puta tjedno. Također, skrenula je pozornost na to da će od 1. travnja 2021. u Europskoj uniji biti zabranjene transmasne kiseline koje nisu prirodno prisutne u hrani, odnosno uređuje se da njihova količina na 100 grama masti ne smije prijeći dva grama.

– Transmasne kiseline su izuzetno štetne za ljudsko zdravlje, a najčešće se nalaze u pekarskim proizvodima, keksima, kokicama i značajno povisuju udio lošeg kolesterola, smanjuju dobri kolesterol i tako utječu na razvoj kardiovaskularnih bolesti, pa čak i na razvoj smrtnih ishoda, odnosno srčanog udara, istaknula je.

Peti kongres Hrvatski dan debljine pod nazivom “Utjecaj društvenih zbivanja na porast debljine” održan je u organizaciji Udruge za borbu protiv prekomjerne težine.