O tome u intervjuu za Institut STINE govori potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vladimir Ham:
Intervju: Vladimir Ham, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH i jedan od potpredsjednika Federalne unije europskih manjina (FUEN)
UNATOČ ODBIJANJU KOMISIJE BORBU ZA IMPLEMENTACIJU MANJINSKE INICIJATIVE NASTAVITI ĆEMO KROZ INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE
Europski Parlament je u prosincu i to s značajnom većinom glasova ( oko 75 posto ) dao snažnu podršku Manjinskoj inicijativi ( Minority SafePack – milijun potpisa za raznolikost u Europi ) i pozvao Europsku komisiju da na osnovu prijedloga ove građanske inicijative izradi set prijedloga pravne regulative odnosno svojevrsnih manjinskih zakona na nivou EU kojim bi se daljnje poboljšala i osnažila zaštita kulturnih, jezičnih i drugih prava nacionalnih manjina u Europskoj uniji. Nažalost, Europska Komisija je u svom nedavnom odgovoru Manjinskoj inicijativi to faktički odbila ( istakavši u svom obrazloženju da će biti dovoljna i bolja primjena postojećih zakona i politika ). Manjinsku inicijativu pokrenula je Federalna unija europskih manjina (FUEN) prikupivši više od 1.120.000 potpisa potpore građana iz 11 zemalja EU čime je Inicijativa stekla uvjete za ulazak u zakonodavnu proceduru Europske unije. To je i najvažnija europska manjinska inicijativa u posljednjih nekoliko desetljeća, kojom se pozivaju institucije EU da poboljšaju zaštitu pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te da ojačaju kulturnu i lingvističku raznolikost u Uniji. Inače Inicijativa je zamišljen kao sigurnosni paket za nacionalne manjine koji bi u obliku europskih zakona ili direktiva donio uravnoteženi standard zaštite nacionalnih manjina na razini čitave Europe i kojih bi se morale pridržavati sve članice Europske unije te i sve zemlje koje su u procesu pridruženja Europskoj Uniji. Spektar pitanja koji se želio urediti tom inicijativom je vrlo širok i odnosi se na zaštitu jezika, na pristup medijima, na obrazovanje, očuvanju kulturne i arhivske građe, uravnoteženi gospodarski i regionalni razvoj, borbu protiv diskriminacije i govora mržnje, položaja Roma osnivanje zajedničkog europskog centra za jezičnu raznolikost itd…
Što je zapelo u realizaciji ove vrijedne ideje i zašto je došlo do blokade od strane Europske Komisije razgovarali smo s potpredsjednikom Savjeta za nacionalne manjine RHi predsjednikom Njemačke zajednice u Osijeku, a trenutno i jednim od potpredsjednika FUEN-a Vladimirom Hamom.
Što je zapelo u realizaciji Manjinske inicijative odnosno što se zapravo dogodilo na relaciji Parlament – Komisija ?
Moram reći da je i nama nakon tako snažne poruke i podrške Europskog parlamenta takva odluka Komisije bila iznenađujuća i razočaravajuća . Parlament je s više od tri četvrtine glasova svojih zastupnika usvojio Rezoluciju kojim je podržao Manjinsku inicijativu te tom Rezolucijom zatražio od Komisiju da kroz legislativne forme usustavi zahtjeve Manjinske inicijative za jačanje manjinskih prava na raznim područjima no Komisija je to , da tako kažemo , glatko odbila što nije baš uobičajeno. To je tim više iznenađujuće što su manjinska prava i jezična i etnička raznolikost nešto što Europska Komisija , što je i sama istakla u svom odgovoru Manjinskoj inicijativi , jedna od visoko pozicioniranih vrijednosti i bogatstava Europske unije uopće. Nezadovoljstvo također izaziva i činjenica što već duže vrijeme postoji svijest da aktualno zakonodavstvo u nekim zemljama EU nedovoljno regulira i štiti manjinska prava i to je nama u FUENu i bio glavni poticaj da pokrenemo ovu inicijativu očekujući da se na nivou čitave EU ta praksa ujednači i podigne na jedan viši nivo.
UDAR NA DEMOKRATSKO SUDJELOVANJE GRAĐANA
Minority SafePack je bio rezultat europske građanske inicijative. Što predstavlja taj instrument ?
Ovim svojim potezom Europska komisija na neki je način obezvrijedila i samu instituciju građanske inicijative jer je to jedini način direktne demokracije u EU gdje građani direktno , bez posredovanja Parlamenta ili drugih europskih institucija i silnih birokratskih procedura mogu utjecati na pravne akte Europske unije . Naime, europske građanske inicijative instrument su demokratskog sudjelovanja građana u politikama EU i ako više od jednog milijuna građana, iz najmanje sedam država članica podrži neku inicijativu, Europska komisija bi po tim pitanjima trebala poduzeti određene mjere, a ovo je bila prva inicijativa koja je dobila i potporu Parlamenta.
Koji su po vama razlozi da je došlo do takvog raskola između Europskog parlamenta i Europske Komisije po ovim pitanjima prava nacionalnih manjina ?
Zašto je Europska komisija odlučila tako kako je odlučila još je uvijek enigma . Oni se pravdaju time da su npr. mnoge od tih stvari već pokrivene npr. Poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima , drugim zakonskim rješenjima , zabranama svih oblika diskriminacije itd. te smatraju da za dodatnim zakonskim rješenjima nema potrebe .
No već samo mišljenje stručnjaka unutar odbora koji prate provedbu npr. Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima ili implementaciju Okvirne konvencije Vijeća Europe o pravima nacionalnih manjina smatraju da je Minority SafePack inicijativa ne samo pozitivna i dobrodošla već i nužna ako se žele unapređivati zaštita manjinskih prava u EU, ako se upravo želi puna provedba onoga što kao jedna intencija postoji u europskom zakonodavstvu ali u nekim stvarima i u nekim državama zapinje.
POSTOJEĆI ZAKONADAVNI OKVIR NIJE DOVOLJAN
U svom obrazloženju Europska Komisija ističe da već postoji zakonska regulativa koja pokriva mnoga pitanja koja traži Inicijativa. Koliko je takav stav utemeljen i opravdan ?
Više čitajte na LINKU
DEMOS MEDIA
