Vlada planira povećati najniže obiteljske mirovine…

Foto: pixabay/ilustracija

U Nacionalom planu oporavka i otpornosti Vlada je najavila poteze koji bi trebali dodatno povećati najniže i obiteljske mirovine s time da bi se u slučaju obiteljskih mirovina to povećanje trebalo značajnije osjetiti.

Primanja građana koji dobivaju obiteljsku mirovinu trebala bi, mimo usklađivanja koje se provodi dva puta godišnje za sve umirovljenike, dodatno rasti deset posto. Najniže mirovine trebale bi se povećati za dodatnih oko tri posto, piše Novi list.

Jedini problem za umirovljenike je to što na ta dodatna povećanja mirovina trebaju čekati još najmanje četiri godine. U NPOO-u je planirano redefiniranje obiteljskih mirovina, ali je i jasno istaknuto da se “povećanje ukupnog mirovinskog prihoda korisnicima tog redefiniranog oblika obiteljskih mirovina” planira provesti do kraja prvog kvartala 2025. godine, što znači za nešto manje četiri godine. Tako bi u proljeće 2025. godine obiteljske mirovine trebale biti deset posto veće za 300 tisuća građana koji primaju to vrstu mirovine, dok bi godinu dana kasnije dodatno trebale rasti i najniže mirovine i to za tri posto.

​Mirovinski faktor

Vlada navodi da će se povećanjem obiteljske mirovine povećati socijalna sigurnost za građane koji nakon gubitka bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno nakon njegove smrti gube i značajan dio prihoda.

“Izmjenom pravnog okvira, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine”, navodi Vlada. U sustavu obiteljskih mirovina mijenjao bi se mirovinski faktor, pa bi se tako obiteljske mirovine za jednog korisnika, odnosno nasljednika mirovine, što je najčešće bračni drug, povećale za deset do 15 posto. Onima koji već imaju svoju mirovinu omogućit će se da primaju i dio mirovine i za preminulog bračnog druga, a tpo će se, kako navodi Vlada u dokumentu, učiniti preispitivanjem uvjeta, u prvom redu starosne dobi bračnog druga. U tom slučaju taj dodatak bi se postupno povećavao. Također, korisnicima obiteljske mirovine povećala bi se i razina adekvatnosti najniže mirovine koja osim navršenog mirovinskog staža ovisi i o mirovinskom faktoru.

“Uvođenjem novog modela obiteljske mirovine može se očekivati povećanje prosječnog iznosa obiteljske mirovine za korisnike obuhvaćene izmjenama zakonskih propisa u prosjeku od oko 13 posto, što je oko 320 kuna u početnoj godini, čime bi se udio obiteljske mirovine u neto plaći povećao s oko 35 posto na približno 40 posto, što predstavlja povećanje udjela od oko pet postotnih poena”, izračunali su u Vladi.

Prosječna obiteljska mirovina lani je u prosincu bila 2.330 kuna, što je oko 500 kuna manje od ukupne prosječne mirovine, a udio u prosječnoj neto plaći je bio oko 34 posto.

Uz redefiniranje obiteljskih mirovina Vlada najavljuje i povećanje primanja za korisnike najnižih mirovina, ali uz napomenu da će to biti sukladno gospodarskim mogućnostima. Zacrtan je i tok za to pa se spominje da najniže mirovine trebaju rasti za tri posto najkasnije do prvog kvartala 2026. godine, dakle to bi se trebalo dogoditi tek za četiri i pol godine.

Najniže mirovine već su svojevrsna socijalna pomoć, jer je država odredila najniži prag ispod kojeg niža ne može biti mirovina za primjerice 15, 30 ili 40 godina staža, iako bi prema uplaćenim doprinosima ona trebala biti manja od tog iznosa.

U Hrvatskoj je trenutno više od 268 tisuća korisnika najniže mirovine i njihovo je prosječno primanje 1.882 kune. No, za primjerice 15 godina staža najniža je mirovina određena u iznosu od 1.041 kunu, a za 40 godina 2.776 kuna.

Zamke za proračun

“Korisnici najniže mirovine već sada u prosjeku primaju mirovinu koja je 56 posto veća od njihove mirovine koja bi im pripadala na temelju uplaćenih doprinosa”, navodi Vlada. To znači da bi bez zaštite koju im pruža institut najniže zajamčene mirovine ti građani, koji ionako imaju nedovoljna primanja i u zoni su siromaštva, dobivali i upola manje iznose.

U Planu Vlada priznaje da prilikom planiranja reformi u mirovinskom sustavu ograničene fiskalne mogućnosti države predstavlja veliki izazov jer svaka mjera koja povećava adekvatnost mirovina uzrokuje značajne troškove za državni proračun. Rashodi za mirovine čine oko 28 posto ukupnih rashoda državnog proračuna, a tek oko polovine prikupi se doprinosima.

Zato Vlada najavljuje i neke poteze koji bi trebali pojačati prihodovnu stranu, pa će se među ostalima donijeti i zakon koji bi trebao sprječavati rad na crno, čime bi se povećao broj građana koji uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje. Uz to ponovo se planiraju pokrenuti i razgovori sa socijalnim partnerima da se svima koji to žele dopusti rad do 67 godine, odnosno da ne moraju u mirovinu sa 65 godina. No, i sama Vlada upozorava da ta mogućnost skriva zamke za državni proračun, jer je primjerice, puno vjerojatnije da će do 67 godine htjeti raditi liječnici, profesori, koji ionako mogu raditi dulje, ali i službenici koji dobivaju plaću iz državnog proračuna, nego primjerice trgovci ili radnici u tvornicama koji su u većini slučajeva u svijet rada zakoračili prije 20. godine života i rade poslove koji su fizički zahtjevniji, piše Novi list.