Očekuje se da će pasti između 41,5 stupnjeva sjeverne i 41,5 stupnjeva južne širine, dok Hrvatska završava na 42 stupnja 22 minute sjeverno

Dijelovi kineske rakete Long March 5B ovoga bi vikenda trebali pasti na Zemlju, no zbog njezina nekontroliranog leta koji dijelom prolazi kroz gornja područja atmosfere, teško je procijeniti gdje će se to dogoditi i kada.

Najbolja predviđanja objavljena u trenutku pisanja ovog članka davala su okvirno vrijeme, oko 5 sati ujutro u nedjelju po našem vremenu, uz mogućnost da do pada dođe bilo kada tijekom 16 sati, prije ili nakon tog vremena.

Ova je raketa krajem prošlog mjeseca podigla u orbitu prvi modul buduće kineske svemirske postaje Tiangong (Nebeska palača). Nakon što je obavila svoju zadaću, raketa se nastavila nekontrolirano kretati na putanji koja je sve više i više približava atmosferi.

Raketa Long March 5B spada u kategoriju teških raketa, koja u nisku orbitu oko Zemlje može podići do 25 tona korisnog tereta. Njezin prvi stadij težak je oko 11 tona kad je prazan, čime će biti jedan od najtežih predmeta koji će pasti natrag na Zemlju u posljednjih nekoliko desetljeća.

Znanstvenici vjeruju da će dio rakete vjerojatno izgorjeti kad u potpunosti zaroni u atmosferu, no dijelovi koji imaju visoko talište – sami raketni motori, moguće i spremnici za gorivo – mogli bi na tlo pasti u jednom komadu.

Kako se nalazi u eliptičnoj orbiti koja prolazi između 41,5 stupnjeva sjeverne geografske širine i 41,5 stupnjeva južne, očekuje se da će pasti negdje unutar tog područja, koje srećom ne uključuje i Hrvatsku, čiji je najjužniji dio na geografskoj širini od 42 stupnja 22 minute sjeverno.

Prošli put kad je Kina lansirala Long March 5B raketu na sličnoj putanji, njezini su dijelovi pali na Obalu Bjelokosti i oštetili nekolicinu građevina, no srećom, nije bilo ozlijeđenih.

Peking službeno tvrdi da zapadni mediji pretjeruju i previše dramatiziraju pišući o padu njihove rakete, s obzirom da su šanse da dođe do ljudskih žrtava iznimno male. “Pomno pratimo njezino kretanje i poduzet ćemo odgovarajuće korake bude li potrebe”, priopćili su.

Zapadne svemirske agencije, pak, tvrde da je riječ o neodgovornom ponašanju. NASA, Roscosmos i sve druge svemirske agencije već desetljećima planiraju misije tako da teški prvi stadiji raketa ne mogu završiti u nekontroliranom padu, nego ih postavljaju na putanje za koje su sigurni da će završiti u oceanu. NASA-ina letjelica nekontrolirano je pala na Zemlju zadnji put 1979., bio je to Skylab, a dijelovi su zasuli jugozapadni dio Australije.

Brojni stručnjaci iskoristili su aktualnu medijsku pozornost na problem padanja svemirskog otpada na zemlju kako bi pozvali na uspostavljanje međunarodnih pravila za svemirske letove, kako bi se u budućnosti dodatno smanjio rizik za ljude i imovinu od takvih lansiranja. Pitanje je samo bi li ih se Kina pridržavala, čak i da postoje.