Većinu vjerojatno više zanima što se događa s imovinom, no činjenica je kako nakon smrti osobe iza nje ostaju i dugovi

Većinu vjerojatno više zanima što se događa s imovinom, no činjenica je kako nakon smrti osobe iza nje, osim eventualno nekretnina i kakve štednje, ostaju i dugovi koji nerijetko mogu prelaziti vrijednost ostavštine. Doznaje Jutarnji list

Tu se prvenstveno misli na dugove po kreditnim karticama, dopuštene minuse i raznorazne kredite koji, neovisno o tužnom događaju nečije smrti, ne ostaju zaboravljeni te će ih itekako biti važno podmiriti. Zanimalo nas je stoga što se nakon smrti osobe događa s njezinim dugovima po kreditnim karticama ili kreditima, a odgovor smo potražili u Erste banci koja nam je detaljno opisala proceduru koja se provodi u svim bankama u Hrvatskoj.

Kad su u pitanju dugovi, njih, baš kao i imovinu, prema odredbama Zakona o nasljeđivanju, nasljeđuju osobe koje se nisu odrekle nasljedstva, i to u trenutku smrti korisnika kartice ili kredita.

“Rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe. Dakle, smrću korisnika kartice dugovanje po kreditnoj kartici postaje obveza nasljednika te nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine”, rekli su nam u Erste banci.

Kad su u pitanju dugovi po kreditima, iz banke upozoravaju kako su obveze vraćanja regulirane ugovorom o kreditu te će one ovisiti o tome je li pojedinačni ugovor sklopljen sa sudjelovanjem sudužnika odnosno jamaca ili bez njih.

U ovom prvom slučaju, nakon smrti korisnika kredita obvezu vraćanja ugovorenog iznosa tražbine, logično, preuzimaju sudužnici, i to neovisno o činjenici je li pokojni korisnik kredita imao nasljednike, a u situacijama u kojima sudužnika nije bilo, vjerovnik odnosno banka ima zakonsko pravo, sukladnom odredbama Zakona o nasljeđivanju, zahtijevati naplatu dužne tražbine od ostaviteljevih nasljednika, i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

Ovdje je bitno pojasniti kako eventualni nasljednici, prije nego što se odreknu ili prihvate pokojnikovu imovinu, imaju šansu doznati informaciju o iznosu dugovanja pokojnika kako bi provjerili “isplati” li im se uopće prihvatiti nasljedstvo, odnosno je li naslijeđena imovina vrednija od dugova koje su također dužni preuzeti.

Naime, sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, banke imaju propisanu obvezu čuvanja povjerljivih podataka koji predstavljaju bankovnu tajnu te ih zakon priječi da informacije o iznosu duga, recimo na kreditnoj kartici, komuniciraju neovlaštenim osobama.

No, legislativa je predvidjela i specifične situacije u kojima banke mogu te su dužne napraviti iznimku, a jedna takva propisana je i za slučaj smrti korisnika.

“Javni bilježnik, kao ovlašteno tijelo koje provodi ostavinski postupak, može od banke zatražiti navedeni podatak, i to sukladno zakonskim odredbama koje kažu da ne postoji obveza čuvanja bankarske tajne ako je priopćavanje osjetljivih podataka potrebno za provedbu ovrhe ili stečaja nad imovinom klijenta, ostavinskog ili drugog imovinsko-pravnog postupka”, poručuju iz Erste banke, uz upozorenje da javni bilježnik ili nadležni sud od banke takve informacije moraju zatražiti pisanim putem.

Zanimalo nas je potom i kakva je situacija s nasljeđivanjem pokojnikove štednje, a iz banke doznajemo kako institucija, čim primi informaciju o smrti klijenta odnosno dobije uvid u smrtni list, blokira račun, odnosno depozit preminule osobe, a sve dotad izdane punomoći automatski prestaju važiti.

“Tek nakon što se banci prezentira pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, nasljednici mogu raspolagati naslijeđenim sredstvima ako su ona raspoređena rješenjem o nasljeđivanju te ne postoje nikakve zapreke za isplatu. Banka u tom slučaju isplaćuje novčana sredstva položena na računu nasljednicima, a račun, odnosno depozit umrle osobe se zatvara”, doznajemo.

Kad su u pitanju eventualne zapreke za isplatu štednje, doznajemo kako su one prilično rijetke i uglavnom se odnose na situacije kad je nasljednik osoba lišena poslovne sposobnosti.

U takvim situacijama skrbnik nasljednika morat će pribaviti zasebnu pravomoćnu dozvolu Centra za socijalnu skrb, kojom će mu se dozvoliti raspolaganje naslijeđenim sredstvima, u ime i za račun nasljednika.