Bitna sam kao i ON: Unapređenje položaja žena poduzetnica- prepreke i rješenja ( II dio)

FOTO: PIXABAY/ILUSTRACIJA

U prvom dijelu tematske cjeline o položaju žena poduzetnica na globalnoj razini naglasak je stavljen na potrebu stvaranja pozitivnog  poslovnog okruženja koje će pružiti jednake prilike za oba spola, na potrebu, prije svega podizanja samopouzdanja i samopoštovanja kod samih žena koje su zbog povijesno ukorijenjenog patrijarhalnog društva nerijetko najveći neprijatelj same sebi. Na potrebu kontinuiranog razvoja samosvijesti o njezinoj važnosti u doprinosu razvoja gospodarstva, edukacije i razvoja kolektivne razine svijesti koja će u konačnici biti u interesu i na zadovoljstvo oba spola, i u kojem će  država stvoriti okvir, a i sami muškaraci postati  saveznici koji će  svojim djelovanjem pridonijeti uklanjanju prepreka s kojima se sureću žene poduzetnice.

Republika Hrvatska može biti ponosna, jer je jedna od rijetkih zemalja koja ima Strategiju razvoja poduzetništva. Obveza primjene načela rodne jednakosti nije novina, ali  plansko razdoblje EU 2014.-2020. zahtijevalo je  prilagodbu postojećeg dokumenta. Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji obvezuje na primjenu javnih politika EU među kojima su i one kojima se promiče ravnopravnost između muškaraca i žena, jednake mogućnosti i nediskriminacija. Strategija se također temelji na strateškom okviru EU, SBA aktu i Ženskoj povelji te Strategiji Europa 2020. čiji su ciljevi postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta, što podrazumijeva široko i učinkovito ubrzavanje poticanja ekonomskog potencijala žena. Među ključnim smjernicama Strategije Europa 2020. posebna pozornost pridavala se razvoju poduzetništva i samozapošljavanju žena.

Kada govorimo o ključnim problemima i preprekama u razvoju i jačanju poduzetništva žena tada govorimo o ekonomskoj prepreci otežanog pristupa finaciranju zbog pitanja vlasništva i činjenice da  banke žene smatraju manje kreditno sposobnima. Tako je primjera radi Grown objasnio kako financijske institucije žene smatraju “rizičnijim klijentima, klijentima s višim troškovima i klijentima s nižim povratom”, što negativno utječe na njihova ulaganja u poduzetništvo žena.  Komercijalne banke nisu u  potpunosti svjesne tržišnih prilika  te im nedostaje razumijevanja o razlikama u financijskom ponašanju muškaraca i žena. S obzirom na takvu situaciju, poduzetnice se moraju oslanjati na vlastitu ušteđevinu, ako postoji, i zajmove od prijatelja i rodbine koji su očekivano oskudni i zanemarivi, što posljedično dovodi i do učestalijeg propadanja poduzeća.

Upravo je vanjsko financiranje jedna od glavnih prepreka s kojima se žene poduzetnice moraju suočiti i čiji je krajnji rezultat pokretanje poduzetništva u sektorima koji zahtijevaju manje kapitala, resursa te niži udjel duga od muškaraca. Tvrtke koje vode žene više su koncentrirane u sektoru maloprodaje, odnsono općenito u sektoru usluga. Mala i srednja poduzeća u vlasništvu žena koncentriraju se u ukupnim sektorima niske profitabilnosti ili niskog rasta. Fokusiranje na navedene sektore također ograničava i financijske mogućnosti. Iz navedenog razloga poticanje  većeg broja žena da posjeduju mala i srednja poduzeća povećava izglede za veću stopu zapošljavanja, veći profit i za daleko veći ekonomski napredak.

U navedenom kontekstu Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima Program kreditiranja ženskog poduzetništva „Žene poduzetnice“ s ciljem poticanja osnivanja i razvoja poslovanja malih i srednjih gospodarskih subjekata u većinskom vlasništvu žena, sukladno Akcijskom planu za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. godine. HBOR provodi ovaj Program kreditiranjem putem poslovnih banaka ili izravnim kreditiranjem.

Dio koji je izuzetno važan i koji omogućava ženama ostvarivanje znatno većeg profita je prelazak u sektore u kojima još uvijek dominiraju muškaraci, od IT sektora do građevinarstva. Na taj način mijenjaju se i sama razmišljanja  financijskih zajmodavaca i pružaju nove mogućnosti ženama da uče, rastu i razvijaju poduzetničko poslovanje.

U pogledu strukturalnih prepreka Strategija razvoja poduzetništva 2014.-2020. je identificirala i ključne probleme u Hrvatskoj:

– Obrazovni izbori žena smanjuju mogućnost žena da pokreću poslovne pothvate u tehnološki intenzivnim djelatnostima

– Stereotipi o ženama u znanosti i tehnologiji

– Tradicionalni pogledi o ulozi žena u društvu

– Nedostatak podrške za žene s dva posla (obitelj i profesija)

 – Političko-regulatorni okvir i njegova provedba u cilju jačanja rodne ravnopravnosti

Strukturalne prepreke, kako se navodi u samoj Strategiji, a što je pokazano i na globalnoj razini su najzahtjevnije jer su rezultat kulturoloških nasljeđa, nedostatka političke volje za dosljednu primjenu političko-regulatornog okvira i infrastrukturne nedostatnosti za podršku obiteljskog života. Za njihovo otklanjanje potreban je politički konsenzus, dugoročne aktivnosti u području obrazovanja (o vrijednosnom sustavu, uključivo i odgovornost za obiteljski život), ali i promjene regulatornog okvira (omogućavanje različitih oblika zapošljavanja i obavljanja poslovnih aktivnosti) i značajne podrške za razvoj institucija za brigu o djeci i starijima (uključivo i sustavnu financijsku potporu ženama za korištenje usluga brige o djeci ukoliko se uključuju u programe obrazovanja i osposobljavanja za pokretanje poslovnog pothvata). Osim toga, izuzetno je važno neprestano i trajno raditi na rodnoj senzibilizaciji javnosti (obrazovanje, mediji), ali i dosljedno ugrađivati rodnu dimenziju u funkcioniranje društva.

U takozvanim mekim preprekama primjećuje se neodostatak mentorstva, nedostatatak pristupa mrežama poduzetnika/ca i nedostatak treninga i programa obrazovanja i osposobljavanja za tehnološki intenzivne pothvate i uzora, posebno iz područja poduzetničkih pothvata u tehnološki intenzivnim djelatnostima i znanosti.

Kako bi se dobila slika stvarnog stanja, odnosno slika prepreka s kojima se žene suočavaju i u korelaciji s tim ponudila  moguća rješenja provedeno je i istraživanje (Studija, CEPOR) na razini fokus grupa u Zagrebu i Osijeku, ukupno 32 poduzetnice koje su dale odgovore na ciljana pitanja o preprekama i rješenjima za izjednačavanje žena i muškaraca u djelatnostima poduzetništva:

Najčešći problemi/prepreke i rješenja:   

Usklađivanje profesionalnog i privatnog života žena

· Osigurati dostupne javne servise čuvanja djece, subvencije za čuvanje djece, kao i starijih članova obitelji; jednosmjenska nastava u školama

· Dječji kutak unutar poduzeća gdje će se kroz kreativne aktivnosti pomagati djetetu otkriti svoje profesionalne sklonosti

· Subvencioniranje – dječjih vrtića, škola, posebno u organizaciji slobodnog vremena djece (školski praznici) – poticanje žena na otvaranje uslužnih poduzeća s tom djelatnošću

· Bolja mreža i sufinanciranje vrtića i cjelodnevnih boravaka za djecu, mogućnost fleksibilnijeg radnog vremena, olakšice ukoliko muškarac pomaže u obitelji (dopusti i slično)

· Rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme, poticanje muškaraca na korištenje porodiljnog dopusta

· Sufinanciranje domova za starije i nemoćne osobe · Stvaranje preduvjeta za usklađivanje karijere i obitelji – razvoj servisa za pomoć u vođenju kućanstva, brige o djeci, starijim osobama

Nedovoljna podrška okoline

· Edukacija članova obitelji i bračnih partnera/ muškaraca i tradicionalno/patrijarhalno orijentiranih žena

Zakonodavne i institucionalne barijere

· Smanjivanje poreza i nameta

· Plaćanje PDV-a po naplaćenom računu

· Uskladiti pravnu regulativu bez mogućnost različitih tumačenja 20 različitim područjima

· Pojednostavniti i olakšati zapošljavanje kvalitetnih djelatnika i davanje otkaza lošim djelatnicima

Nedovoljno umrežavanje poduzetnica

· Kreiranje projekata i različitih internet stranica i usluga sa svim raspoloživim informacijama – umrežavanje institucija; osnivanje tzv. ženskih tehnoloških parkova

· Osnivanje asocijacija i udruga koje okupljaju poduzetnice s istim i sličnim problemima radi uzajamne pomoći

· Organiziranje aktivnosti – udruge, forumi, projekti, slobodne aktivnosti i sl.

Premala ili nedovoljna educiranost vezana uz razvoj ženskog poduzetništva i samozapošljavanje/

· Obrazovanje žena posebno u području tehničkih znanosti i područja za kojima postoji „potreba“ na tržištu

· Uvođenje predmeta Poduzetništvo u osnovne škole, čime se mogu mijenjati stavovi i uvjerenja s pozitivnim pomakom

· Promptna i kontinuirana edukacija žena kroz različite radionice, osobito u manjim sredinama

· Uvođenje predmeta Poduzetništvo u osnovne i srednje škole, praktična znanja, primjeri dobre prakse

· Korjenita reforma sustava obrazovanja

Otežan pristup financijskim resursima

· Omogućiti porezne olakšice za poduzetnice

· Razviti programe financiranja

· RH treba osnovati vlastitu banku za poduzetništvo žena; u bankama omogućiti pojedinačne razgovore uz obrazloženje poslovne ideje; smanjiti administraciju, bez zaloga nekretnina, više povjerenja u poduzetnike/ce, više kontrole

Pitanje potpore ženama poduzetnicama od samih muškaraca vrlo je važno, i  može se provesti uz nekoliko jednostavnijih koraka za koje je prije svega potrebna volja. Muškarci su ti koji mogu storiti mogućnost umrežavanja usmjerenog na žene, jer žene su često u nepovoljnom položaju što se tiče umrežavanja. Na taj način i dostupnost mentorstva, savjeta za  pokretanje i razvoj poslovnih pothvata postat će  pristupačnija. Poticanje  većeg broja žena na predstavljanje kroz  organizaciju, posebno na višim pozicijama, poput upravnog odbora zasigurmo je važan korak, jer ako se samo osvrnemo na izvješće Deloitte-a razvidno je da žene čine samo 15% mjesta u upravnom odboru širom svijeta. Osiguranje da su žene zastupljene na najvišoj razini korporativne strukture omogućit će umrežavanje i mentorstvo još više žena poduzetnica, što bi u konačnici moglo potaknuti startupe koje vode. Ponašanje prema ženama kao prema jednakima važan je dio, jer u poslu nisu rijetki slučajevi da ih muški kolege ignoriraju ili prekidaju. Njihova razmišljanja, mišljenja i raznoliki skupovi vještina ključni su za uspjeh poduzeća. Dopustite im da govore samouvjereno te ih slušajte i ohrabrujte kada to čine. Unatoč upečatljivoj i stalno rastućoj prisutnosti žena u poslu, one su i dalje  nedovoljno zastupljene na redovnim sastancima, odborima za financiranje i kao klijentice općih poslovnih usluga. Ovo zapažanje nagovještava da bi trebalo poduzeti nešto kako bi se žensko poduzetništvo bolje upoznalo i integriralo u opće poslovno razmišljanje.

Bolja povezanost i suradnja na relaciji uvjetno rečeno muškog i ženskog poduzetništva može se postići i kroz simpozijume i konferencije. Uistinu nema razloga da na primjer na konferenciju „ženskog poduzetništva“ ne budu pozvani i u većem broju prisutni i muškarci, i obrnuto.  

Zaključno, prepreke u razvoju ženskog poduzetništva su prepoznate. Mjere koje treba provesti isto su poznate. Ono što je, čini se najpotrebnije je volja kao pokretač promjena. Žene i same moraju osvijestiti važnost svoje uloge u društvu i u doprinosu cjelokupnoj ekonomiji zemlje te se bolje povezivati i davati podršku jedna drugoj. Biti uvijek informirane, dijeliti međusobno informacije i koristiti prilike koje im se nude kroz financiranje i potpore, kroz povezivanje s udrugama i mrežama žena koje su povezane sa svjetskim organizacijama, ali  i sa mrežom muškaraca, jer stvarnost govori da se u poslovanju nerijetko susreću s  istim problemima, i zajedničko djelovanje zasigurno bi im olakšalo poduzetnički put. Ono na što najviše treba obratiti pažnju i čim prije provesti mjere je usklađivanje privatnog i poslovnog života žena, jer takva podijela zasigurno dovodi do ograničene društvene i političke uključenosti pa sami time i do pune uključenosti u poduzetništvo.

Piše: Snježana Nemec/ demosmedia

OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA PLURALIZAM I RAZNOVRSNOST AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE