Bitna sam kao i ON: Rodno osviješten proračun…

FOTO: PIXABAY/ILUSTRACIJA

Različiti autori na različite načine definiraju rodni proračun, no kao članica EU sa svojim pravima i obvezama referirat ćemo se na definiciju Vijeća Europe koja rodni proračun definira kao “uvođenje rodno osviještene politike u proračunske procese” te podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu proračuna, koja uključuje rodnu perspektivu na svim razinama proračunskog procesa, restrukturiranje prihoda i rashoda u svrhu promicanja ravnopravnosti spolova.

Prije svega, potrebno je razumijevati da rodni proračun ne predstavlja nikakav zaseban proračun ili dodatak proračunu kojim bi se ženu stavljalo u povlašteni položaj, već se naprosto radi o alatu za integriranje ekonomskih i socijalnih dimenzija, temeljenih na rodnoj važnosti, u procesu planiranja proračuna. Isto tako važno je razumijevati da, a kako se navodi u znanstvenoj monografiji „Rodna perspektiva proračunskog procesa“(Marija Sikirić) rodni proračun ne podrazumijeva ni određeni iznos javnih resursa koji se koristi za promicanje rodne jednakosti, ni da 50 % javnih sredstava koriste žene, a 50 % muškarci, nego zahtijeva holistički pristup temeljen na ravnopravnosti spolova na cjelokupni proračunski proces i kontinuiranu analizu utjecaja javnih prihoda i rashoda na muškarce i žene radi jednakog zadovoljenja potreba i muškog i ženskog stanovništva.

Cilj uklanjanja diskriminacije ili postizanje ravnopravnosti spolova u proračunu ne znači nužno da proračunska politika ne može imati različiti utjecaj na žene i muškarce. U tom pogledu važno je da isti mora doprinijeti opravdanim socijalnim i ekonomskim ciljevima, među kojima i smanjenje rodne razlike.

Rodno osjetljiva proračunska politika zahtijeva razumijevanje i utjecaj politike kako bi mogla biti bolje dizajnirana da zadovolji potrebe žena i muškaraca, djevojaka i dječaka, odnosno različite skupine žena, muškaraca i djece.

Kada se govori o svrsi rodno osviještenog proračuna isti podrazumijeva promicanje odgovornosti i transparentnost u fiskalnom planiranju, povećanje rodno odgovornog sudjelovanja u proračunskom procesu i unaprjeđenje ravnopravnosti spolova.

Rodno planiranje proračuna može se primijeniti na bilo koju vrstu proračunskog sustava na svim razinama vlasti. Rodno planiranje na razini središnje vlade važno je jer se upravo proračunske odluke o prihodima i rashodima donose na toj razini. Rodno planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini izuzetno je važno, jer postoji potencijal za izravnije reagiranje na potrebe žena i muškaraca kada je riječ o javnoj politici i pružanju usluga, odnosno veliki potencijal za korištenje participativnih pristupa rodnom proračunu koji uključuju lokalno stanovništvo. Tako, ilustracije radi, ako je dokazano da žene više koriste javni prijevoz trebalo bi isti financirati iz lokalnih proračuna.

Ključni čimbenici koji omogućuju rodni proračun uključuju prije svega političku volju, posvećenost institucija na visokoj razini, poboljšane tehničke kapacitete državnih službenika, uključenost civilnog društva, potrebu podataka razvrstanih prema spolu.

Da bi se uspostavila učinkovita provedba rodno osjetljivog proračuna trebali bi biti prisutni neki zajednički elementi: analiza proračuna i politika iz rodne perspektive, povezivanje rodnog proračuna s općim ciljevima ravnopravnosti spolova, restrukturiranje proračuna i izmjene politika, integriranje rodnih perspektiva tijekom proračunskog ciklusa, praćenje i vrednovanje postignuća, transparentnost proračunskog postupka, sudjelovanje u proračunskom procesu.

Pitanje suvremenih standarada upravljanja javnim financijama uključuju principe kao što su usmjerenost prema učinku, transparentnost, odgovornost, sudjelovanje itd. koji se mogu primijeniti samo ako je integrirana rodna perspektiva.

Odgovornost
Budući da je važan dio rodnog proračuna analiza utjecaja proračuna na žene i muškarce, smatra se i važnim dijelom praćenja kako proračun djeluje na ispunjavanje ciljeva spolne ravnopravnosti u nekoj zemlji. Neki istraživači stoga smatraju da je rodni proračun mehanizam za utvrđivanje provode li se vladine obveze o rodnoj ravnopravnosti u proračunske obveze. Primjena rodnog proračuna učinit će vlade odgovornima za svoje obveze prema rodnoj politici, a presudnu ulogu u navedenom ima civilno društvo i mediji.

Transparentnost.
Ako se primjenjuje na sustavan način, rodni proračun može doprinijeti povećanju sudjelovanja u proračunskom procesu, a time i povećanju transparentnosti. Povećano sudjelovanje u proračunskom procesu može se postići uspostavljanjem prakse javnog savjetovanja i sudjelovanja u pripremi proračuna ili sudjelovanja javnosti u praćenju proračuna.

Izvedba i orijentacija na rezultate.
Izrada proračuna zasnovanog na rezultatima približava strateško planiranje i upravljanje javnim financijama povezivanjem ciljeva politike i ciljeva s proračunima. To se postiže definiranjem ciljeva i aktivnosti, i uspostavljanjem funkcionalnog sustava praćenja zasnovanog na pokazateljima uspješnosti za mjerenje napretka u postizanju ciljeva. Pravi pristup usmjeren ka učinku događa se samo kad je rodno planiranje integrirano u proračun prema učinku.

Učinkovitost
Analiza rodnog proračuna doprinosi poboljšanju informacija o potencijalno različitim situacijama i potrebama žena i muškaraca, kao i o distribucijskim učincima i utjecaju resursa na žene i muškarce. Dakle, rodni proračun daje osnovu za bolje donošenje odluka temeljenih na dokazima.

Postizanje ravnopravnosti spolova ne predstavlja samo temeljno ljudsko pravo već donosi i ogromne socioekonomske koristi u kojima rodno osviješten proračun ima važnu ulogu kako u postizanju same ravnopravnosti tako i u poboljšanju dobrobiti stanovništva te održivijeg rasta i zapošljavanja.

Upravo je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) istraživao kako poboljšanja u ravnopravnosti spolova mogu pridonijeti održivom, uključivom i pametnom gospodarskom rastu u Europskoj uniji. Takva EIGE-ova studija o ekonomskim koristima rodne ravnopravnosti jedinstvena je i prva takve vrste koja koristi snažni ekonometrijski model za procjenu širokog spektra makroekonomskih koristi, od rodne ravnopravnosti u nekoliko širokih područja kao što su obrazovanje, aktivnosti na tržištu rada i plaće. Ista, također uzima u obzir i demografski učinak takvih poboljšanja.

Prema navedenoj studiji stavljanje ravnopravnosti spolova u središte strategije i drugih reformi učinilo bi ekonomski sustav uključivim, omogućujući ženama da ispune svoj puni potencijal, a time i korist ženama i cijelom društvu, odnosno veća ravnopravnost spolova dovela bi do sljedećeg: Između 6,3 i 10,5 milijuna dodatnih radnih mjesta u 2050. godini zbog poboljšanja u rodnoj ravnopravnosti rješavanjem rodne segregacije u obrazovnim izborima i povećanjem sudjelovanja žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Povećanje produktivnosti zapošljavanja i potencijalnih proizvodnih kapaciteta gospodarstva kao rezultat rješavanja nedovoljne zastupljenosti žena u sektorima s nedostatkom vještina i dobrim izgledima za zapošljavanje poput STEM-a. Pozitivan utjecaj BDP-a po stanovniku koji se s vremenom povećava. U EU bi poboljšanje rodne ravnopravnosti pridonijelo povećanju BDP-a po stanovniku do 9,6% do 2050. godine. Pojedinačna dobit do 12% BDP-a po stanovniku do 2050. godine u državama članicama EU-a s nižom rodnom ravnopravnošću ako bi se provodile mjere rodne ravnopravnosti.

U Republici Hrvatskoj se prihodi i primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju i prate prema sljedećim proračunskim klasifikacijama: organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj, lokacijskoj, programskoj, po izvorima financiranja. Navedenim proračunskim klasifikacijama u najvećoj mjeri prate se rashodi, ali ne svi rashodi i ne na svim razinama. Pritom nijedna od postojećih klasifikacija ne podrazumijeva participaciju prema rodnoj pripadnosti. Od 1995. godine pa do danas se u Republici Hrvatskoj problematikom implementacije rodnog proračuna nije sustavno bavilo niti na zakonodavnoj niti znanstveno-stručnoj razini. Uzimajući u obzir činjenicu da je Republika Hrvatska od 01. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske unije, potrebno je intenzivirati proces implementacije rodno osjetljivog proračuna. Uvođenje rodnog proračuna treba započeti buđenjem svijesti o negativnim posljedicama postojeće, često nenamjerne rodne nejednakosti, učinku vladinih odluka na rodnu jednakost te pozitivnim učincima rodnog proračuna (prof. dr. sc. Davor Vašiček Ekonomski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Republika Hrvatska Ana Marija Sikirić, mag.oec).

Zaključno, rodno osviješten proračun usredotočuje se na na ključna ekonomsk ai socijaln apitanja koja se često zanemaruju ili zaklanjaju u konvencionalnoj analizi proračuna i politika i donošenju odluka (Sharp & Elson, 2012). Za uvođenje rodno osviještenog proračuna mora prije svega postojati politička volja. Opća uprava za ljudska prava i pravne poslove Vijeća Europe izdala je Priručnik o uvođenju rodno osjetljivog proračuna kojim se opisuju postupci, metodologije koje će dovesti do ugradnje načela ravnopravnosti spolova u sve proračunske procese. Unatoč detaljnim smjernicama ne postoji jedinstven način za uvođenje rodno osviještenog proračuna, već je dana sloboda da svaka zemlja ovisno o svojim karakteristikama, obilježjima, počevši od kulturnih pa do sustava i tehnike planiranja proračuna ima drugačiji pristup. No, ono što je svima zajedničko je kako je već rečeno politička volja. U suprotnom neuvođenje rodno osviještenog proračuna, odnosno prema riječima UNESCO-a zanemarivanje nejednakog učinka proračuna na muškarce i žene negativno će utjecati na produktivnost, kvalitetu radne snage, gospodarski rast i društveno blagostanje.

Piše: Snježana Nemec/demosmedia

OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE