O programima rada kandidata za čelno mjesto Vrhovnog suda RH raspravljat će se tek u rujnu. Proizlazi to iz najava predstavnika parlamentarne većine koji ne očekuju da bi prije početka zasjedanja Sabora 15. rujna trebalo razmatrati programe što su ih Državnom sudbenom vijeću poslali suci Radovan Dobronić, Marin Mrčela i Lana Petö Kujundžić, odvjetnik Šime Savić, te Barbara Gundić, stručna savjetnica iz Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Doznaje TELEGRAM
Do sada je već jasno da je upravo sudac Dobronić kandidat kojeg će Saboru predložiti predsjednik RH Zoran Milanović. Premijer Andrej Plenković nije se izjasnio hoće li podržati Dobronića, već čeka mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH.
Detalji Dobronićevog programa
U svom programu sudac Dobronić ističe niz sistemskih grešaka koje, kako tvrdi, kumuliraju sudske sporove. No, u jednom dijelu analizira i tehničke uvjete rada sudaca, sudskih službenika i namještenika.
Primjećuje tako da se sudovi nalaze obično u vrlo zapuštenim zgradama u kojima, kako se ispostavilo nakon izbijanja pandemije, nema dovoljno mjesta za najmanje 30-40 posto zaposlenika.
“Stoga, ako netko misli da je ispravno u ovakvim prostorima održavati rasprave neka to kaže. U stvari se radi o tome da ni Trgovački sud u Zagrebu kao ni mnogi drugi sudovi, nemaju ni minimalne tehničke uvjete za rad. No, važnije od toga je kakav dojam takve prostorije ostavljaju na stranke. Smatram da na ovaj način nisu ispunjeni uvjeti za rad”, piše sudac Dobronić u svom programu rada. Upozorava i da se većina spisa nalazi na podu, što je potpuno nehigijenski. “Dodatno je prilikom jedne veće poplave došlo do vlaženja dijela spisa”, prisjeća se i najavljuje da će, ako postane predsjednik Vrhovnog suda, pokušati prvo obići sve prvostupanjske suce kako bi stekao predodžbu u kakvim uvjetima rade.
Suci moraju previše ‘kliktati’
Sudac Dobronić u svom programu ukazuje i na loša informatička rješenja na Trgovačkom sudu u Zagrebu koja usporavaju rad sudaca. No, tako je i na većini ostalih sudova.
“Sustav je napravljen prekomplicirano, unosi se preveliki broj podataka i da bi sudac potpisao jednu odluku mora ‘kliknuti’ najmanje pet-šest puta… Dakle sustav treba pojednostaviti. Glavna je primjedba to što sustav uopće nije orijentiran prema sucu i tome da mu pojednostavi rad, nego se radi o svojevrsnom, sveprisutnom obliku kontrole sudaca kako bi se na ovaj način moglo kontrolirati ‘nerad’ sudaca”, tvrdi sudac Dobronić. Prema njegovim riječima sustav e-Spisa mora biti po nadzorom Vrhovnog suda, eventualno uz tehničko-organizacijsku pomoć Ministarstva pravosuđa.
Ljudi sa sudova nemaju gdje jesti
U jednom dijelu službenog programa, požalio se i na to što u blizini Zrinjevca nema dovoljno restorana. “Dodatno, na Trgovačkom sudu u Zagrebu radi najmanje 300 ljudi. Odmah uz njega je Županijski sud u Zagrebu na kojem je približno isti broj ljudi. U blizini je Vrhovni sud, malo dalje su Visoki trgovački sud i Visoki upravni sud. Dakle, u samom centru u sudovima radi tisuću ili više ljudi, a za njih ne postoji nikakvu mjesto u kojem bi mogli pojesti ručak ili nešto slično, što govori o potpunoj nebrizi za radne uvjete kako sudaca tako i zaposlenika”, piše sudac Dobronić.
Dalje primjećuje da se sucima zamjera nerad, odnosno veliki broj nagomilanih predmeta, te se pita zašto se to jednoj maloj skupini ljudi tolerira umjesto da netko ‘metlom potjera takve ljenčine’.
Telegram je već pisao da je suca Dobronića njegov šef prijavio jer nije ispunio normu 2019. godine. Naknadno smo doznali da još četiri puta prije i nakon toga također nije riješio dovoljno sudskih predmeta. On pak tvrdi da je taj sustav normi apsurdan, jer miješa ‘kruške i jabuke’.
