Bitna sam kao i On: Transrodne osobe u zajednici…

FOTO: UNSPLASH

Svako radikalno odbijanje kao i bezrezervno prihvaćanje nije dobro, i svaka promjena ili susretanje sa starim-novim traži promišljanje. Htjeli mi to priznati ili ne, svjedočimo brzim i sve složenijim promjenama u svijetu, nama često nejasnima koje nas izbacuju iz tradicionalnih odnosa i uvode u neke nove-stare koje ne razumijemo. U svijetu krize istine, ljudi sve više čeznu za jednostavnosti i jasnoćom kao temelju sigurnom sudu, i u tom kontekstu veće su šanse da mirnije, pozitivnije i sa razumijevanjem jednih prema drugima prolazimo kroz složena vremena.

Tako je i s pitanjem transrodne zajednice koje je kompleksno. Da bi ih razumijevali, da se izbjegne bilo kakav oblik diskriminacije, mržnje i netolerancije, potrebno je jasno i otvoreno razgovarati. Ako postoji neznanje o bilo kakvim transrodnim pitanjima treba okončati to isto neznanje i stvoriti atmosferu razumijevanja. Nije dobro pred čovjeka stavljati silne zahtjeve u kojim se ne snalazi , „ lomiti“ ga i oslobađati od brige da misli, dajući mu istinu u gotovom obliku. Takav modus operandi ne izgrađuje zajednicu već stvara maglu, relativiziranje podiže na najvišu razinu, i u konačnici, upravo oni koji trebaju biti prihvaćeni kao ravnopravni ispaštaju.

Potrebna je jasnoća i dijalog kao temelj međuljudskih odnosa koji stvara, razvija i održava čovjeka koji nam pomaže razumjeti dugoga, njegove potrebe i njegova očekivanja, koji smanjuje udaljenosti uzajamnim zbližavanjem i prihvaćanjem.

Riječ “transrodnost” krovni je izraz za ljude čiji se rodni identitet razlikuje od spola koji nam je dodijeljen pri rođenju. Neke se trans osobe identificiraju kao trans muškarci ili trans žene, dok se drugi mogu opisati kao nebinarni, odnosno oni koji propituju rodnu pripadnost. Nebinarnost je opsežna kategorija za rodne identitete koji nisu isključivo muški ili ženski entiteti. Nebinarne osobe ili genderqueer mogu se identificirati kao osobe koje imaju preklapajuće ili nedefinirane linije između rodnih identiteta; koje imaju dva ili više spolova (dvospolni, trospolni ili svespolni); koji nemaju rod (arodne, nerodne, bezrodne, oslobođeni od roda, neutrois); koji se kreću između rodova ili imaju promjenjiv rodni identitet (rodna tekućina); ili koji su iz trećeg roda ili drugih rodova, kategorija koja uključuje one koji neimenuju svoj rod. Oni koji nisu binarni često se radije nazivaju “oni”, kako je to izjavila i pop zvijezda Demi Lovato.

Kad osoba počne živjeti u skladu sa svojim rodnim identitetom, a ne spolom za koji se mislilo da je rođen, to se razdoblje naziva rodna tranzicija. Mogući koraci u prijelazu spola mogu, ali i ne moraju uključivati ​​promjenu odjeće, izgleda, imena ili zamjenice koju ljudi koriste za (poput “ona”, “on” ili “oni”). Neki ljudi podvrgavaju se hormonskoj terapiji ili drugim medicinskim postupcima kako bi promijenili svoje fizičke karakteristike i učinili da se njihovo tijelo slaže sa spolom za koji znaju da jesu, a neki ne.

Na nekim od foruma možete recimo pročitati: Želio bih znati kako se možete sa 100 % sigurnošću saznati jesi li transrodna osoba jer niti sam neznam. Muško sam, 20 godina… Ne osjećam se baš kao žensko, ali niti kao muško. Ne osjećam se dobro kao muško no nisam siguran bih li se dobro osjećao i kao žensko. Volim ženske stvari, kozmetiku, šminku, štikle, no ne znam bih li volio imati vaginu, sise… I neznam što da radim sada, zbunjen sam i to me već umara. Molio bih pomoć“. Ili priča D. V. koja ima dvadeset godina, rođena je kao muškarac i privlači je isti spol, ali ne želi mijenjati spol niti primati hormonsku terapiju, jer je ono što jeste. Sebe opisuje kao gey jer je biološki rođena kao muškarac i, kako kaže, osjeća se dobro u svom tijelu. Ipak, pred roditeljima se za sada izjasnila kao gey, a ne kao nebinarna osoba.

Koja je razlika između spolne orijentacije i rodnog identiteta?

Rodni identitet i seksualna orijentacija dvije su različite stvari. Rodni identitet odnosi se na unutarnje znanje o vlastitom spolu – na primjer, znanje da ste muškarac, žena ili neki drugi spol. Seksualna orijentacija ima veze s onim tko vas privlači. Transrodne osobe mogu imati bilo koju seksualnu orijentaciju. Na primjer, transrodnog muškarca mogu prvenstveno privući drugi muškarci (i identificirati se kao homoseksualac), mogu ih prvenstveno privući žene (i identificirati kao straight muškarac koji nije zainteresiran za dugoročne istopolne veze, ali ima svoje nagone, naprotiv mnogi od njih su “očarani” kad je u pitanju gey kultura).

Prema analizi Europske komisije iz studenog 2018. „ Trans and intersex equality rights in Europe“, navodi se kako je od 2012. godine pažnja posvećena ljudskim pravima trans i interspolnih osoba, kako se diskriminacija na temelju rodnog identiteta i spolnih obilježja značajno povećala te kako raste svijest o proživljenom iskustvu istih te da raste veće razumijevanje društvenih, pravnih i ekonomskih izazova s ​​kojima se suočavaju.Ipak, unatoč ovom dobrodošlom povećanju znanja javnosti i uvažavanju trans i interseksualnih života, diskriminacija na temelju rodnog identiteta i spolnih obilježja ostaje nesrazmjerna stvarnost u EU i EFTA. U svom izvješću iz 2014. „Biti trans u EU-u“, koje istražuje trans-fokusirane podatke dobiveno tijekom ankete o lezbijkama, homoseksualcima, biseksualcima i trans zajednicama u cijeloj EU, Agencija za temeljna prava (FRA) primijetila je “ozbiljnu i ponavljanu viktimizaciju u EU”.

Europska komisija 2015. objavila je „Popis akcija za unaprjeđivanje ravnopravnosti LGBTI osoba u kojem se navode dva prioriteta: poboljšanje prava i osiguravanje zakonitosti zaštita i praćenje i provođenje postojećih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca, trans osoba i interspolnih (LGBTI) osoba i njihovih obitelji. Nadalje se ističe kako je jasno da su države dužne poštivati ​​trans populaciju i poduzimati mjere zaštite od diskriminacije. Analiza pokazuje da je samo u 13 od 31 zemlje u kojoj se vrši anketa rodni identitet i/ili spolne karakteristike zaštićene, barem donekle, nacionalnim zakonodavstvom. Pitanje koje se postavlja je kroz koje bi karakteristike države članice trebale konceptualizirati trans diskriminaciju. U tom smislu postoje tri mogućnosti: zaštita širokim tumačenjem spola; dodavanje osnova rodnog identiteta, spola izražavanje i spolne karakteristike i /ili srednju cestu, ne dodajući nikakve osnove, ali osiguravajući široku tumačenje spola dodavanjem pojašnjenja da ‘spol’ treba shvatiti široko kako bi obuhvatio sve oblike diskriminacije povezane s rodnim identitetom, rodnim izražavanjem i spolnim obilježjima. Ovo je pitanje koje zahtijeva daljnje razmatranje, kako na akademskoj tako i na političkoj razini. Pravna zaštita osoba koje se identificiraju kao nebinarne također je slaba u 28 država EU-a i tri države EFTA-e. Rijetke zemlje koji su nedavno uveli (ili priznali obvezu uvođenja) opciju „trećeg spola“ su Austrija, Njemačka i Malta. Zaključno, u analazi se navodi kako kreatori politike moraju biti spremni usvojiti prijeko potrebne korake kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija, ostvarena na temelju rodnog identiteta, rodnog izražavanja i spolnih obilježja.

U Hrvatskoj je prijepor nastao između Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva unutarnjih poslova oko novih osobnih iskaznica, odnosno oko uvođenja neodređenog spola X. MVEP se poziva na Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća iz 2019. godine, u kojoj se navodi kako uvođenje roda nije obvezno i kako o tome odlučuju države članice ponaosob, ali da se, ako se on navodi trebaju omogućiti sve tri opcije. MUP je smatrao da nismo dužni primijeniti direktivu jer u svome zakonodavstvu nemamo propisanu mogućnost neodređenog spola, i da države članice mogu odabrati žele li na nove osobne iskaznice uključiti podatke o rodu osoba ili ih potpuno izbaciti. I sad se opet vraćamo na potrebnu jasnoću s početka teksta, koja nedostaje i otvara prostor pitanjima pa i pitanjima-gdje je istina.

Iako su transrodne osobe sve vidljivije i u popularnoj kulturi i u svakodnevnom životu, i dalje se suočavaju s diskriminacijom, stigmom i sustavnom nejednakošću i mržnjom. Unatoč napretku, trans zajednica se i dalje suočava sa značajnom stigmom zbog više od stoljeća karakteriziranja kao mentalno bolesnih, društveno devijantnih i seksualno grabežljivih. Iako su ti pogledi posljednjih godina izblijedjeli za lezbijke i homoseksualce, trans osobe i dalje su diskriminirane i ismijavane od strane društva. Analiza zaklade Human Rights Council ( HRC) – Vijeće za ljudska prava kao međuvladino tijelo u sustavu UN, koje čini 47 država odgovornih za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava pokazala je da 22 posto trans osoba i 32 posto trans osoba druge boje kože nema zdravstveno osiguranje. Više od jedne četvrtine (29 posto) trans odraslih osoba odbijeno je od strane liječnika ili pružatelja zdravstvene zaštite zbog njihovog spolnog identiteta. Problem koji se javlja je i nedostatak točnih identifikacijskih dokumenata među trans osobama koji utječe na svaki aspekt njihovih života. Bez identifikacije, ne može se putovati, registrirati za školu ili pristupiti mnogim uslugama koje su bitne za funkcioniranje u društvu. Mnoge države ne dopuštaju trans osobama da ažuriraju svoje identifikacijske dokumente u skladu s rodnim identitetom.

U Engleskoj, Walesu i Škotskoj Zakon o jednakosti iz 2010. zabranjuje diskriminaciju transrodne djece u svim školama. Smjernice britanskog Ministarstva obrazovanja o Zakonu kažu da se zaštite primjenjuju na one koji prolaze, prošli su ili se namjeravaju podvrgnuti procesu promjene spola. U Sjevernoj Irskoj smjernice koje izdaje obrazovno tijelo kažu da Europska konvencija o ljudskim pravima može ponuditi neke zaštite za transrodne učenike.

U Hrvatskoj od nadležnih institucija, ono što je javnosti vidljivo je djelovanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja u u suradnji s udrugom za promicanje i zaštitu prava trans, inter i rodno varijantnih osoba – TransAid, u Centru za izobrazbu Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, a koji se nalazi u krugu zatvora u Zagrebu, održava predavanje zatvorskim službenicama i službenicima na temu: “Izobrazba službenika – prava i specifičnosti rada s trans-spolnim, transrodnim i rodno nenormativnim osobama”. Povod za edukaciju bile su preporuke Pravobraniteljice koje su proizašle iz rada na zaštiti prava transrodnih osoba i pritužbi koje su zaprimljene zbog diskriminacije utemeljene na rodnom identitetu (Ured pravobraniteljice za ravnopravnost splova).

Razumijeti kako je biti transrodan može biti teško, pogotovo ako nikada niste upoznali transrodnu osobu. Autorica ovog teksta upoznala je u jednom klubu u Francuskoj transrodne osobe – transvestite. Sam pojam bio joj je stran zbog mladosti, a pogled na ženu na bini koja se na kraju predstave pretvara u muškarca bio je šokantan. No u jednom trenutku započela je razgovor i percpcija se naglo počela mijenjati. Slušajući o životima pod teretom nerazumijevanja, emocionalnim problemima s kojima su se susretali, podložnosti nasilju, čovjek uključi srce. Kad uključite srce predrasude polako nestaju, i shvatite onu Plutarhovu, davno izrečenu „Najjači oblik ljubavi je žudnja za životom“. Svatko do nas žudi za životom i prihvaćanjem pa tako i transrodne osobe.

Svi ljudi, bez razlike imaju pravo na isto dostojanstvo i poštovanje. Život bez straha od diskriminacije i nasilja te podrška i afirmacija u tome što jesu ključni su za omogućavanje transrodnim osobama da žive zdravo, sigurno i ispunjeno. S obzirom na samu složenost i nejasnoće transrodne zajednice u javnosti se treba jasno i otvoreno govoriti o transrodnim pitanjima, korenspondirati sa znanošću i strukom upoznavati javnost sa zakonima, politikama i stavovima, u kojem smjeru se ide, što se postiglo, koje su prepreke, zašto se javljaju, što je Hrvatska u tom kontekstu napravila. Navedeno je itekako bitno jer većina ljudi razmišlja ideološki i emotivno, ne uzimajući u obzir sve relevantne činjenice. U protivnom susretat ćemo se i nadalje s nejasnoćama, nejasnoće će dovoditi do predrasuda, a mi ćemo kao po nekoj matrici opet te iste predrasude osuđivati, ne razumijevajući da se osnove nisu postigle.

Piše: Snježana Nemec

OVAJ PROJEKT DFINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

.