Završio je sastanak Znanstvenog savjeta u Banskim dvorima, kojim je predsjedao premijer Andrej Plenković. Razgovarali su o primjeni treće doze cjepiva i činjenici da je važno da se zaštite imunokompromitirane i najugroženije skupine. Upozorili su na kontradiktorne i zbunjujuće informacije u javnosti te da je važno slušati riječ struke, odnosno znanosti. Moguća je šira upotreba COVID potvrda, ali o tome će se još razgovarati. Zasad neće biti pooštravanja mjera, javila je Ruža Ištuk u Dnevniku HTV-a. Članovi Znanstvenog savjeta Vlade su, među ostalima, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić. Donosi HRT

Članovi Savjeta razgovarali su o epidemiološkoj situaciji, prije svega o tome kako povećati procijepljenost.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka ministar zdravstvaVili Beroškazao je da su tijekom jučerašnjeg dana na respiratoru završila 22 sugrađanina, od kojih 17 nije cijepljeno, a od 21 preminulog u 24 sata, 17 ih nije cijepljeno. Među četvero cijepljenih dominiraju starije osobe s teškim komorbiditetom.

– Među doktorima je 89,81% cijepljenih, među medicinskim sestrama 76,36%, a ukupno je 78,20% djelatnika u zdravstvu imunozaštićeno, ili na bazi cijepljenja ili na bazi preboljenja bolesti, rekao je. 

Na sastanku Znanstvenog savjeta najviše se razgovaralo o aplikaciji treće doze cjepiva, svi su članovi suglasni s onim što je HZJZ iznio kao konstantu i činjenicu nakon zaključka EMA-e o 3. dozi, a to je da se primjenjuje kod imunokompromitiranih. 

Naveo je teorijska razmatranja o efektu 3. doze, kazavši da tek slijedi znanstvena evaluacija kako bismo bili sigurni koliko imunoprotekcija traje. 

Razgovarali su o trenutačnoj situaciji s cijepljenjem te zaključili da je potrebno smanjiti različitosti u tumačenju i davanju preporuka za cijepljenje.

– Cjepivo je najbrži i jedini izlazak iz krize, uz poštovanje osnovnih antiepidemijskih mjera, rekao je. 

Beroš je rekao da je na sastanku Miroslav Radman govorio o različitim mutacijama koje se mogu sresti kod virusa i njihovom utjecaju na daljnju patogenost samog virusa, a Igor Rudan o novim znanstvenim podacima prisutnima u svjetskoj literaturi.

– Gordan Lauc objasnio je svoje recentne izjave koje su dijelom krivo prenesene. Govorio je o mogućoj korelaciji, a ne o jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi između smrtnosti i cijepljenja. On je zagovornik cijepljenja i suglasan je s ostalim članovima Savjeta koji misle da je cijepljenje najbolji izlaz iz krize, naveo je Beroš. 

Rečeno je, istaknuo je, da su necijepljeni rezervoar gdje se virus i dalje širi i gdje može doći do mutacija, dok je mogućnost širenja virusa među cijepljenima daleko manja. 

Beroš je upozorio da dolaskom hladnijeg vremena trebamo izbjegavati okupljanje u zatvorenim prostorima, i dalje nositi maske te redovito prozračivati prostore. 

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, govorio je o COVID potvrdama. 

Rekao je da ne postoji plan za proširivanje COVID potvrda na ostatak društva, ali je naglasio da je već mnogo zemalja posegnulo za tim “relativnim  pritiskom” na necijepljene. Kazao je da je izvjesno da će se o tome uskoro razgovarati. Smatra da je uvođenje COVID potvrda u zdravstvene i socijalne sustave uspjelo.

Beroš je dodao da su na sastanku razgovarali i o opsegu cijepljenih po dobnim skupinama.

– Svi smo se složili da je cijepljenjem potrebno zaštititi naše najstarije sugrađane. Prema najnovijim podacima, više od 72 % naših sugrađana satrijih od 65 godina je cijepljeno, istaknuo je.

– Molim sve građane starije od 65 godina, kada im pokuca patronažna sestra na vrata, ili ako su u kontaktu s liječnikom obiteljske medicine, da se raspitaju o svim prednostima i manama, odnosno nuspojavama cijepljenja. Potpuno je jasno da dobrobit i korist cijepljenja daleko nadilazi ono što je loše, apelirao je na stariju populaciju i naglasio da se bilježi porast broja smrtnih slučajeva u toj skupini. 

Na pitanje jesu li razgovarali o pooštravanju mjera, Capak je odgovorio da će zbog okruženja i promatranja situacije i COVID potvrde doći na dnevni red. 

– Najbolji je balansirani pristup, balansirane mjere. U prethodna tri tjedna imali smo stagnaciju porasta, čak u jednom tjednu -2%, pa je prerano govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahtijevao nove mjere, dodao je. 

Beroš je kazao da se od početka krize mjere donose na osnovi epidemioloških pokazatelja.

– Od prvog dana pokušavamo balansirati mjere kako bismo osigurali maksimalnu zaštitu zdravlja, a i gospodarsku aktivnost. COVID potvrda nije izvan okvira mogućih mjera, rekao je.

Capak je kazao da će nakon primanja 3. doze COVID potvrda vrijediti godinu dana, a Beroš je potvrdio da će se cijepiti 3. dozom te da je stav struke da je dobro i dobrodošlo što imamo različita cjepiva. 

– Nažalost, Hrvatska je među tri europske zemlje s najmanjom procijepljenosti, a 4. smo po redu prema smrtnosti u 4. valu. To ide jedno s drugim – što je manje ljudi cijepljeno više ih se razboli i umre. Moramo napraviti sve kako bi popravili cjepni obuhvat. Samo se pola ljudi cijepilo. Neki bi sad ukidali sve mjere, a ne bi se cijepili. Nažalost, to jedno s drugim neće ići jer će rezultirati većim brojem umrlih i opterećenjem zdravstvenog sustava. To su dva parametra koja pratimo, rekao je u emisiji Hrvatskog radija “Izaberi zdravlje”, epidemiolog Branko Kolarić, član vladinog Znanstvenog savjeta.