Odnosi s Francuskom kroz povijest

foto: screenshot

Francuski predsjednik Emmanuel Macron doputovao je u srijedu navečer u prvi službeni posjet nekog šefa francuske države Hrvatskoj. Hrvatska je, uz Mađarsku, bila jedna od dviju članice Europske unije koju Macron još nije posjetio od početka svog predsjedničkog mandata. Francuska je Hrvatsku priznala 15. siječnja 1992., kada i većina država članica Europske Unije. Prve godine bile su daleko od idiličnih, objašnjava prvi veleposlanik Hrvatske u Francuskoj Branko Salaj.  Javlja HRTV

– Do 1994. Francuzi su bili vrlo kritični. Mi imamo dosta zamrznutu situaciju. Ton razgovora s njima bio je potpuno drugačiji nego što smo imali s Nijemcima. Nakon tog Washingtonskog sporazuma oni kažu – mi smo zaista tu, želimo normalizirati naše pozicije i zaista dolazi do jednog znatnog poboljšanja odnosa, objašnjava Branko Salaj, bivši veleposlanik RH u Francuskoj.

Sredinom 1995. u Elizejsku palaču ulazi Jacques Chirac te time i otvorenu naklonost i razumijevanje prema Hrvatskoj. 

Upravo je Pariz je bio taj koji je inzistirao da se u Zagrebu 2000. godine održi summit EU-a sa zemljama zapadnog Balkana. Bio je to skup pomirenja donedavno sukobljenih zemalja i susret koji trebao osnažiti put prema demokraciji na jugoistoku Europe. 

U Elizejsku palaču dolaze novi predsjednici – Nicola Sarkozy potom Francois Hollande.

Svi hrvatski predsjednici i premijeri dolazili su u Pariz. Sklapali su se brojni ugovori, no koliko god se činilo da odnosi imaju šanse za jači napredak, dojam je da se dalje od toga nije puno napredovalo. 

Poseban datum bio je ulazak Hrvatske u Europsku uniju. 

– Hrvatska zajednica i mi u veleposlanstvu organizirali su tog 1. srpnja, u ponoć 30. lipnja na 1. srpnja U tom trenutku smo se našli na promenadi trga Trocadero, nasuprot Eiffelova tornja. Bilo je nekoliko stotina članova hrvatske zajednice i to smo proslavili uz šampanjac, kazao je Ivo Goldstein, veleposlanik RH u Francuskoj 2013.-2017.

Ono što bi Hrvatska mogla iskoristi od Francuza je javna uprava, kaže Neven Šimac

– To je jedna od vrijednosti koja je stabilizirala tu Francusku, kaže.

Zanimljivo je da hrvatsko-francuski odnosi zapravo sežu još od Karolinga. Jak kulturni utjecaj donose benediktinci. Dubrovčani djeluju na francuskom dvoru, a Ruđer Bošković član je francuske Akademije znanosti. 20. stoljeće otvara široko francuska vrata mnogim hrvatskim intelektualcima. 

– Mi smo imali problema da bi se na kakav-takav način etablirali u toj velikoj zemlji, kao nova mala, zemlja iz bivše Jugoslavije. I uspijevali smo nešto napraviti kao što su izložbe, koncerti predavanja. Ja sam tada dobio nagradu francuske Akademije za prijevode njihovih djela, kaže Salaj. 

Podsjetimo da Francuska u prvoj polovini iduće godine predsjeda Unijom. Zagrebu je cilj ostvariti ulazak u Schengenu i eurozoni. Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA