Srednje i velike tvrtke očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijama, kaže Kovačević, javlja GLAS SLAVONIJE.
Hrvatska poljoprivreda zadala si je ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane (s današnjih 20 milijardi), a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva.
Gotovo 700 milijuna eura godišnje bit će na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u novom programskom razdoblju. Kako ih maksimalno iskoristiti i pametno investirati kroz Nacionalni strateški plan ZPP-a raspravljalo se na zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, upozorio je da su u domaću poljoprivredu do sada ubrizgana golema sredstva. I dalje nismo samodostatni u većini proizvodnji, produktivnost je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU-a, veliki smo uvoznik hrane i imamo veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni.
“Potpore su nam od ulaska u EU porasle za 2,8 puta, s 2,4 na 6,8 milijardi kuna, međutim nismo zadovoljni rezultatima”, pojasnio je Kovačević. Inače, Nacionalni strateški plan ZPP ključni je dokument za kreiranje poljoprivredne politike od 2021. do 2027. i povlačenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Riječ je o gotovo pet milijardi eura za cijelo programsko razdoblje, odnosno 685 milijuna eura godišnje. Dio tog novca od sada bi mogle povlačiti i velike kompanije koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene, a nositeljice su poljoprivredne proizvodnje. “Naše članice, srednje i velike tvrtke, očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijskim mjerama i da se ograničenje potpora na 100.000 eura riješi u korist velikih proizvođača preko preraspodijeljenog plaćanja”, zaključio je Kovačević.
Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, rekla je kako od Komore očekuju da će osigurati logistiku za kreiranje pojedinih programa kako bi najveći dio novca završio u investicijama koje su ključne za podizanje konkurentnosti. Istaknula je i da je sretna što će i velike tvrtke poput Podravke moći povlačiti sredstva za investicije, kooperante i sirovine.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice, Vlado Čondić Galiničić, apostrofirao je efikasnost i produktivnost kao najveće boljke domaće poljoprivrede, a Nacionalni strateški plan ZPP vidi kao šansu da i po tim pokazateljima uhvatimo korak s konkurencijom.
“To će nam omogućiti da možemo povećati proizvodnju svinja, goveda, prinose… Ključne su investicije u zemlju, automatizacija i digitalizacija”, naglasio je Čondić Galinčić, uz napomenu da potpore moramo davati isključivo kvalitetnim proizvođačima.
Zdenka Rupčić Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
