Srednje škole u PGŽ od sljedeće godine uvode građanski odgoj, otkriveni detalji

Srednje škole u PGŽ od sljedeće godine uvode građanski odgoj, otkriveni detalji

Ravnateljima primorsko-goranskih srednjih škola predstavljen je inovativan prijedlog kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u srednjoj školi “Škola i zajednica” (ŠiZ) kojeg su zajednički osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, a koji se kao pilot projekt od početka ove školske godine provodi u Riječkoj gimnaziji. Javlja NOVI LIST

Interes je velik

S obzirom da se od iduće školske godine novi kurikulum planira uvesti u veći broj primorsko-goranskih srednjih škola ravnatelji su dobili rok od dva tjedna da se izjasne žele li u nastavnu satnicu uvesti novu izvannastavnu aktivnost kako bi se s edukacijom nastavnika koji će provoditi ŠiZ krenulo već u idućem polugodištu.

Sudeći prema prvim reakcijama ravnatelja interes za novi predmet je velik, a predstavljajući kurikulum ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, Boris Jokić, najavio je i izradu priručnika, kao i mrežnih stranica koje će povezati nastavnike, ali i širenje programa u drugim dijelovima Hrvatske kroz iduće dvije do tri godine kada bi novi predmet trebao postati i izborni.

– Radi se o novom i modernom pristupu školi kojim ona zakoračuje u zajednicu svojim najsnažnijim i najsigurnijim korakom – onim učeničkim.

Nadam se da će škole i lokalne zajednice prepoznati sve mogućnosti predmeta jer on sadrži ono što našoj školi često nedostaje: inicijativu učenika, znanstveno-istraživački i projektni pristup, oslobađanje kreativnosti nastavnika, učenje u zajednici i sposobnost rješavanja problema. Ovakvih inovativnih predmeta nema puno ni u europskom kontekstu, istaknuo je Jokić.

Inovativno odgojno iskustvo

Sam predmet je, dodao je, inovativno odgojno iskustvo, a kreće od ideje da zajednica nije dovoljno približena školi, kao i škola zajednici te je stoga cilj približiti školu zajednici.

Program je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda te se realizira kao jednogodišnji predmet sa satnicom od 70 nastavnih sati godišnje.

Učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice.

– Kroz predmet Škola i zajednica učenici će usvojiti i razvijati znanja, vještine i stavove potrebne za aktivno djelovanje u zajednici. Bit će sposobni prepoznati pojave i probleme u zajednici, primijeniti osnove znanstveno-istraživačkog pristupa s ciljem osmišljavanja rješenja te će razviti spremnost za aktivno i odgovorno djelovanje, kao i socijalne i komunikacijske vještine.

Učenici prolaze kroz pet cjelina. U prvoj cjelini identificiraju problem u svojoj zajednici. To mogu biti problemi poput skupog javnog prijevoza, nedostatka zelenih površina ili postojanja fast food restorana oko škole.

Nakon što identificiraju problem istražuju ga u zajednici te potom i djeluju na način da steknu iskustvo te pronalaze riješenje za odabrani problem, pojasnio je Jokić.

Sveučilište začetnik ideje

Škola i zajednica nadovezuje se na međupredmetnu temu građanskog odgoja i obrazovanja, a začetnik ideje uvođenja novog predmeta je Sveučilište u Rijeci.

Navodeći kako je Centar za studije mira i konflikta okupio je radnu skupinu koja je osmislila kurikul predmeta rektorica prof.dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je poticaj bio deficit demokratskih kompetencija kod mladih.

– Okupili smo se kao institucije: jedno sveučilište, jedna gimnazija i jedan institut da zajedničkim snagama napravimo kurikul predmeta, koji zaista može donijeti promjenu, a da to srednjoškolci uistinu mogu i osjetiti.

Osjećali smo dužnost da pokušamo educirati mlade za demokratsku građansku participaciju u društvu, jer su na tom polju, posebno kod mladih, uočeni veliki deficiti.

Projekt krenuo u riječkoj gimnaziji

Nakon ove pred-faze, iduća će školska godina godina biti pilot-faza, a nakon toga šaljemo projekt na akreditaciju u Agenciju za odgoj i obrazovanje i onda će, ako bude odobren, moći biti ponuđen svim srednjim školama da ga uvrste kao izborni predmet, najavila je rektorica.

Činjenicu da je građansko obrazovanje važno za mlade potvrdila je i ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich istaknuvši da među učenicima vlada veliki interes za novi predmet te da su učenici sukreatori kurikuluma jer odlučuju koja će se tema obrađivati.

Zadovoljstvo učenika potvrdila je i pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije, Edita Stilin.

– Grad Rijeka je prvi krenuo s građanskim odgojem u osnovnim školama, a Primorsko-goranska kreće sa srednjoškolcima.

Projekt je već započeo u Riječkoj gimnaziji, a srednjoškolci su se odlučili za temu koja ih zanima, a to su zelene površine. Jako je dobro prihvaćen program i vjerujem da će i ostali ravnatelji prihvatiti pilot projekt, zaključila je Stilin. Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA