Ministar Malenica za Večernji list o izvješću o radu državnih odvjetništava za 2020., stanju u pravosuđu, planovima Ministarstva pravosuđa i uprave, referendumskoj inicijativi o COVID potvrdama,novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te funkcionalnom povezivanju.
Naravno, intervju s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom počeli smo pitanjima o slučaju Softver i bivšoj HDZ-ovoj ministrici Gabrijeli Žalac, te nadzoru postupanja USKOK-a koji je odredila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. Ministar je na sva pitanja, o sastanku o predmetu Softver na kojem je bila i GDO, o propustu USKOK-a da izvijesti Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) o izvidima, te o nekopiranju spisa pri naknadnoj dostavi EPPO-u, rekao kako bi bilo neodgovorno od njega da iznosi svoja stajališta prije nego što vidi izvješće o rezultatu nadzora, koje DORH nema obvezu dostaviti ministru, tako daje i on čekao službenu objavu. Izvješće je objavljeno uoči odlaska intervjua u tisak. Ministar je novinarima rekao kako u postupanju USKOK-a i DORH-a ne vidi ništa sporno. Njegov pristup, koliko god za novinara razočaravajući, s obzirom na sadržaj izvješća, pokazao se kao jedini moguć, pošten i objektivan, za razliku od oporbe i dijela medija koji su se iživljavali cipelareći u njihovim očima već smijenjene Hrvoj Šipek i Vanju Marušić. Za buduće afere vrijedno je znati i što nam je uvodno imao potrebu reći ministar: Intervju prenosimo sa službenih stranica Ministarstva pravosuđa i uprave
Važno je naglasiti da su kontrolni mehanizmi u ovom predmetu isključivo nadležnost Državnog odvjetništva. Kao ministar mogu poslati jedino nadzor pravosudne inspekcije, ali ne u odnosu na postupanja u konkretnim državnoodvjetničkim predmetima, već državnoodvjetničke uprave. Sve drugo bi narušavalo temeljno načelo neovisnosti pravosuđa. Činjenica je da su u ovom predmetu otvorena pitanja i da je trebalo utvrditi činjenice. DORH je proveo nadzor i o tome obavijestio javnost – kronološki prikazavši svoje aktivnosti i postupanja.
Nije baš ugodno imati članicu predsjedništva stranke u istražnom zatvoru, treću mladu uzdanicu HDZ-a protiv koje se vodi kazneni postupak i koja je bila izbor predsjednika stranke i Vlade. Čime je to Gabrijela Žalac zadužila HDZ da još formalno uživa povjerenje stranke? Što se treba dogoditi da bi HDZ dao svoj etički sudo okolnosti da se protiv nje vodi kazneni postupak?
Netočne su teze da HDZ nije reagirao niti što poduzeo. Već je predsjednik stranke javno pojasnio što propisuje Statut HDZ-a. Dakle, donesena je odluka u skladu s odredbama Statuta u odnosu na njezino članstvo u HDZ-u, što se reflektira i na njezinu stranačku dužnost.
Do kada će biti u takvom stranačkom statusu, do eventualnog podizanja optužnice, nepravomoćne ili pravomoćne presude?
Pokrenut je stegovni postupak u skladu sa stranačkim Statutom, tako da bi bilo neodgovorno donositi zaključke unaprijed.
Bilo bi apsurdno da je, recimo, došlo do smjene čelnice USKOK-a i GDO zbog Žalac, a ona je i dalje članica predsjedništva HDZ-a makar i u hiberniranom statusu.
Proveden je nadzor u DORH-u, pojašnjena su određena pitanja koja su se otvorila u tom slučaju. Glavna državna odvjetnica ima povjerenje, a o stranačkom statusu članova odlučuju stranačka tijela, a postupak je u ovom konkretnom slučaju pokrenut.
Iako nije bilo propusta u postupanju USKOK-a, oporba je sve vrijeme govorila o HDZ-ovu DORH-u i USKOK-u te sudstvu. Premda nisam čuo ozbiljne i relevantne argumente za te tvrdnje, štoviše iščitavam politički interes za takve insinuacije, ali s gledišta vaše pozicije ministra pravosuđa i uprave vrlo je zabrinjavajuće što se na medijskoj i političkoj sceni stalno provlače takve tvrdnje.
Kontinuiramo reagiramo na takve insinuacije. Sve to stvara lošu sliku o pravosuđu. Oštro odbacujem tu tezu da HDZ, Vlada ili ministri utječu na rad pravosudnih tijela. Nema nikakvog diktata što se i kada radi, na koga se odnose određene aktivnosti DORH-a ili USKOK-a. I suce i državne odvjetnike biraju tijela koja su za to oformljena, DSV i DOV. Dakle, ne bira ih politika. Ja kao ministar ne mogu ulaziti u konkretne predmete i zašto je kada i protiv koga postupano. U ovom ili bilo kojem drugom postupku. U ime Vlade mogu istaknuti da smo svjesni činjenice da je dojam o pravosuđu loš i stoga u idućem razdoblju želimo raditi na tome da taj dojam mijenjamo promjenama unutar samog pravosuđa. Povjerenje je narušeno, Vlada i ja kao ministar tu smo da to povjerenje gradimo. Pokazali smo nedavno što ćemo sve poduzeti u resoru do 2025., riječ je o brojnim zakonodavnim, organizacijskim i razvojnim aktivnostima. U hrvatskoj povijesti nismo imali veća ulaganja u pravosudnu infrastrukturu i digitalizaciju. Jako je bitno naglasiti da je u NPOO, kao ključnom dokumentu za iduće razdoblje, poseban dio posvećen pravosuđu i borbi protiv korupcije. Govorimo o projektima vrijednim 750 milijuna kuna. Cijeli intervju možete pročitati na službenim stranicama Ministarstvapravosuđa i uprave na LINKU
DEMOS MEDIA
